"Smatramo da na taj način rješavamao osnovno pitanje. To znači da bi Zakon o sudu BiH bio organizacioni zakon, a da bi se pitanje nadležnosti rješavalo u okviru materijalnog zakonodavstva, odnosno u Krivičnom i drugim zakonima", pojasnio je Kasipović. 

On je za "Oslobođenje" rekao da predstavnici Republike Srpske u tom procesu nisu naišli na razumijevanje kolega iz Federacije BiH i Savjeta ministara BiH. 

Prema njegovim riječima, prijedlog Republike Srpske odnosio se na krivična djela terorizma, finansiranje terorizma i druga, pod uslovom da su počinioci ili grupa počinilaca djelovali na teritoriji dva entiteta ili jednog entiteta i Brčko distrikta. 

On podsjeća da su tada došli novi zahtjevi da se u Krivični zakon uvrste i djela protiv zdravlja ljudi i izazivanja opšte opasnosti, a što bi podrazumijevalo širi zahvat, i to je ono o čemu se sada pregovara. 

"Moja ocjena je da približavamo stavove, ali da se vrlo, vrlo teško dogovaramao. Teško se dogovaramao kada izađemo sa terena prava i zakoračimo na teren politike. Mislim da nije dobro da donosimo zakon rukovodeći se interesima neke stranke", ističe ministar pravde Republike Srpske. 

Govoreći o najavama za formiranje višeg suda na nivou BiH, Kasipović je naglasio da je sa aspekta interesa i građana i naroda u BiH sasvim jasno da je potrebna dvostepenost u radu pravosuđa. 

On pojašnjava da čovjek mora znati koji mu sud sudi i da, u slučaju da smatra da je oštećen, ima kome da se žali. 

Prema njegovim riječima, dva su uslova da pravosuđe postane nezavisno - jedan je da to obezbijedi država ili entitet, a drugi je da to mora obezbijediti pravosuđe iznutra, pa bi zbog toga bilo potrebno mijenjati Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.