Prema riječima Karana, pokazalo se da, bez obzira na rezultate dosadašnjeg velikog broja humanitarnih akcija prikupljanja donatorskih i novčanih sredstava, u nekim slučajevima te aktivnosti nisu bile adekvatne - jer nije prikupljeno dovoljno novca i nisu bile organizovane dovoljno brzo. 

On je naglasio da su situacije koje su imale tragične ishode opredijelile predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao ustavnog predlagača, da se sistemski i normativno pristupi humanitarnim i donatorskim aktivnostima. 

"Želimo da ubuduće za sve slučajeve teških oboljenja, kada budu iscrpljene sve mogućnosti u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i onima sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja ima ugovor, možemo brzo i adekvatno reagovati, a da već imamo raspoloživa sredstva", rekao je Karan. 

On je naveo da je javna rasprava o Nacrtu zakona o fondu solidarnosti izazvala veliko interesovanje, ali i pokrenula brojna pitanja i pokazala koliko široku oblast otvara. 

"Nemoguće je da ovaj zakon, ili bilo koji drugi riješi sva pitanja. Sva ta pitanja riješena su postojećim zdravstvenim sistemom, ali nedovoljno, posebno kada je riječ o palijativnoj njezi - ko će pripremiti roditelja i dijete i brinuti o njima dok traje taj proces. Ipak, ovaj zakon neće u potpunosti riješiti ta pitanja. Ovo je jedan dio koji se odnosi na teška oboljenja za koja nije moguće postaviti dijagnozu i liječiti ih na našim prostorima", naveo je Karan. 

On je naveo da je javna rasprava otvorila i pitanja da li će biti obuhvaćena samo osobe do 18 godina, šta sa starijima, šta u slučaju da liječenje počinje kada je dijete mlađe od 18 godina a proces traje i poslije osamnaeste godine, da li su izvori finansiranja stabilni i dovoljni, način na koji će sredstva biti odobravana. 

"Sredstva fonda biće odobravana samo u slučaju da je predloženo liječenje naučno dokazano. Za klinike koje imaju eksperimentalna liječenja sredstva će biti odobrena u slučaju da ne postoji klinika koja ima metode zasnovane na naučnim dokazima. Predložena rješenja treba da sadrže dokaz da će tretman produžiti ili poboljšati kvalitet života", pojasnio je Karan. 

On je rekao da će u narednom periodu Fond zdravstvenog osiguranja, koji će biti kompletna logistika, napraviti evidenciju klinika i ustanova u svijetu koje pružaju takve usluge. 

"To će omogućiti da, kad se obrate, roditelji već imaju više informacija i ne gube dragocjeno vrijeme", dodao je Karan. 

On je napomenuo da će, uz zakonsko rješenje, biti neophodno usvojiti i podzakonska akta, pravilnik koji će precizno definisati proceduru. 

Karan je ponovio da će u fond solidarnosti biti izdvajano 0,25 od neto plate na bazi solidarnosti, što je oko dvije KM na nivou prosječne plate u Srpskoj, zatim poseban doprinos opština i gradova, dok donacije mogu uplatiti sve organizacije, institucije, preduzeća i pojedinci. 

"Nemamo potpune procjene koliko će to biti. Samo od 0,25 odsto izdvajanja neto plata zaposlenih u Srpskoj to je od šest do 6,5 miliona. Druge projekcije ne možemo davati. Da li će to biti dovoljno teško je izračunati", napominje Karan. 

On je podsjetio da je Fond zdravstvenog osiguranja Srpske prošle godine za ove namjene izdvojio dva miliona KM, a pretprošle godine jedan milion KM, što nije dovoljno i odnosi se samo na participaciju. 

"Tokom pripreme zakonskog rješenja i tokom javne rasprave čuli smo od roditelja obljele djece da su prolazili golgotu prilkom prikupljanja sredstava. Zato ne želimo da se oni, uz sve probleme koje imaju, bave i time", rekao je Karan. 

On je naveo da će sredstva biti odobravana i za pratnju, roditelja i stručnog saradnika koji će pomoći prilikom smještaja i u rješavanju administrativnih barijera i o svemu podnositi izvještaj. 

Karan smatra da će fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, osim što će omogućiti sredstva za liječenje, značiti i to da djeca i njihovi roditelji nisu sami, da imaju podršku, te poručio da je djeci potrebna briga cijelog društva.