Kamere usmjerene ka vozaču odavno nisu novina u automobilima. Između ostalog, koriste ih automobilski novinari i jutjuberi u svojim video prilozima, ali i auto-kompanije koje razvijaju sisteme autonomne vožnje.

Pojedini proizvođači automobila počeli su da upotrebljavaju ove kamere kako bi nadzirali ponašanje vozača za volanom i detektovali umor ili određene zdravstvene probleme. Tako će Volvo u nekim modelima za 2019. ponuditi kupcima kao opciju kameru za nadzor vozača.

Kamera će biti u stanju da odredi nivo glukoze kod vozača "posmatrajući" zenice očiju, pa će u slučaju hitnog zdravstvenog problema osobe za volanom automobil moći da automatski pozove prethodno učitani broj telefona bolnice ili nekog od članova porodice vozača.

Ove kamere će moći i da procijene da li je vozač umoran ili dekoncentrisan i da aktiviraju alarm koji će ga opomenuti i razbuditi.

Volvo je ovu tehnologiju već koristio u eksperimentalnom "Drive Me" programu kao dio sistema autonomnih vozila. Krajnja ideja je da, jednog dana u nekoj ne tako dalekoj budućnosti, samovozeći automobil prepozna znake umora kod vozača ili neki iznenadni zdravstveni problem koji bi mogao da ga onesposobi za volanom i automatski preuzme upravljanje vozilom.

Na taj način bi se spriječila eventualna saobraćajna nezgoda i sačuvali životi putnika.

Međutim, kao i u drugim, sličnim slučajevima uvođenja novih tehnologija postavlja se pitanje moguće zloupotrebe, pa se i ovakva kamera doživljava kao potencijalno sredstvo ugrožavanja privatnosti.

Volvo sa svoje strane uvjerava buduće korisnike da budu spokojni jer snimci sa ovih kamera neće biti dostupni nikome izvan vozila.

Ipak, sama ideja da ih kamera – nad kojom nemaju kontrolu – snima sve vrijeme tokom vožnje, može kod nekih vozača u najmanju ruku da izazove nelagodu.