Evropski sud u Strazburu, na godišnjem nivou zaprimi na desetine podnesaka samo iz BiH u kojima pojedinci tvrde da su im iz nekog razloga narušena ljudska prava.

Da će pravnu borbu nastaviti tim putem potvrdili su iz advokatskog tima Milorada Dodika nakon posljednje odluke u pravosudnim institucijama na nivou BiH u predmetu koji je protiv njega, kao predsjednika Srpske, otvoren zbog nepoštovanja Šmitovih odluka i presude prema izmjenama Krivičnog zakona koji je nametnuo.

Ova opcija je, naime, pominjanja dok je trajalo suđenje Dodiku u Sudu BiH. Još tada su pojedinci ukazivali na slučaj koji je prije gotovo dvije decenije već bio u rukama sudija.

Sud u Strazburu je, naime, nadležan za odlučivanje da li se poštuju obaveze iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. BiH je 2002. godine ratifikovala Evropsku konvenciju, čime je otvoren put da svako može podnijeti aplikaciju ukoliko smatra da je lično i neposredno žrtva povrede prava predviđenih tom konvencijom i njenim protokolima.

Šmit, za koga republički vrh tvrdi da nije legalan visoki predstavnik, jod dolaska u fotelju, kao i oni prije njega, nametao je nova pravila, a, između ostalog pokrenut je i sudski postupak protiv Dodika, koji će, zbog svega, zatražiti stav i Strazbura.

Međutim, taj sud je 2007. odbacio tužbu 26 tadašnjih funkcionera, mahom iz SDS-a, koje je 2004. godine smijenio visoki predstavnik Pedi Ešdaun uz stav da krše Dejton, blokiraju saradnju sa Hagom i pomažu u skrivanju haških optuženika.

U tom famoznom predmetu "Berić i ostali protiv BiH", sudije su, u suštini, zauzele stav da nisu nadležne za pitanja iz domena Ujedinjenih nacija, a visoki predstavnik se upravo tu i potvrđuje, odgovarajućom rezolucijom.

Dušan Berić, nosilac ondašnje aplikacije prema Evropskom sudu, podsjeća da su sudije u Strazburu tada rekle da oni nisu nadležni u tom slučaju.

- Obično se tako velike stvari slome, da niko nije kriv, a onaj koji je dobio po ušima, dobio je. Oni su se proglasili nenadležnima - izjavio je Berić za "Glas".

Da je Evropski sud tada imao drugačiji stav i da je donesena, kako je pojasnio, pravičnija odluka, danas bi bila daleko drugačija slika i u BiH.

- Lično moja odluka počinje sa "Dušanu Beriću, članu Glavnog odbora SDS-a, zabranjuje se rad u svim državnim ustanovama zato što je svojim činjenjem i nečinjenjem stvarao nepovoljan ambijent za hvatanje optuženih za ratne zločine". Dakle, visoki predstavnik je donio odluku, a Strazbur se nije htio petljati - istakao je Berić.

Smatra da će tako biti i u slučaju aplikacije Milorada Dodika.

- Visoki predstavnik je u suštini instrument UN i Evropski sud nije nadležan za to, a druga je priča da li je sada priznat ili ne - zaključio je on.

Na predmet "Berić i ostali" podsjetio je i Dodikov advokat Goran Bubić u saopštenju nakon što je Ustavni sud BiH odbacio njihove zahtjeve u kojima su tražili ukidanje presude Suda BiH, ističući da Šmit nije legalan.

- Sud je odbio argumente koji jasno dokazuju da član 203a Krivičnog zakona BiH nije donesen ustavnim putem, jer ga nije usvojila Parlamentarna skupština BiH, već je nametnut od strane nelegalnog visokog predstavnika koji nikada nije potvrđen od Savjeta bezbjednosti UN. Umjesto Ustav BiH Ustavni sud je podržao samozvanog stranca, mimo dosadašnje poznate prakse imenovanja visokog predstavnika za BiH. Ovo je suprotno stanovištu Evropskog suda za ljudska prava da je visoki predstavnik za BiH dio misije Ujedinjenih nacija (presuda Dušan Berić i drugi protiv BiH, odluka 36357 i dr. od 26.10.2007. godine) - navedeno je u saopštenju.

Upravo bi to, smatraju stručnjaci, mogao da bude presedan i u korist Dodika na sudu u Strazburu, jer Kristijan Šmit nema iza sebe adekvatnu rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN.

O tome se polemisalo krajem prošlog mjeseca u samom Njujorku, na sjednici Savjeta bezbjednosti UN koju je inicirala Rusija i na kojoj su situacija u BiH i Šmit bili jedina tema.

Osim ruskog, tada je i predstavnik Kine poručio da Šmit nije legalan i u tome, prema pojedinim navodima, Dodikova odbrana na prvom mjestu vidi i šansu za promjenu stava u Strazburu.

Ukoliko sudije razmotre aplikaciju i utvrde da su povrijeđena ljudska prava djelovanjem Šmita, BiH bi morala da izmijeni Krivični zakon BiH kojim je propisano to krivično djelo i da ga, praktično, izbriše. Presuda kao presuda Dodiku za nepoštovanje odluka, tvrde pravnici, ostaje.

Rokovi            

Od dana pravosnažnosti odluke najvišeg pravosudnog tijela u državi, a to je u slučaju u BiH njen Ustavni sud, onaj ko želi da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava ima rok od četiri mjeseca. Prema uputstvu, ako istekne taj rok, sudije neće ni prihvatiti predstavku. Evropski sud nema nadležnost poništavanja domaćih odluka ili ukidanja zakona u državama članicama, ali su neke sudske presude uticale i utiču na promjenu zakona i postupanja u određenim državama.