Kakve su šanse da se u Srpskoj dodatno razvije vjerski turizam?
Republika Srpska je prošle godine zabilježila više od 481.000 dolazaka turista, a sve više ih je orijentisano ka vjerskom turizmu, čak blizu 20 odsto od ukupnog broja onih koji posjete Srpsku, potvrđeno je InfoBijeljini.
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske je kroz „Strategiju razvoja turizma Republike Srpske 2021-2027. godine“ predvidjelo izradu Plana i programa razvoja vjerskog turizma s ciljem poboljšanja ponude zasnovane na vjerskim iskustvima i doživljajima.
U Planu i program razvoja vjerskog turizma ističe se da taj segment turizma predstavlja jedan od najstarijih vidova turizma, koji je u zadnje vrijeme u procesu naglog razvoja u RS.
Burna prošlost i dešavanja na ovim prostorima, kao i kulturno bogatstvo, doveli su, kako se navodi u ovom dokumentu, do stvaranja ambijenta u kome opstaju različite religije, a sve to privlači veliki broj turista, kako domaćih, tako i stranih.
U okviru vjerskog turizma Republike Srpske, kako je istaknuto, manastiri imaju veliki značaj.
"Područje koje se ističe brojnim manastirima je planina Ozren, gdje su ih Nemanjići podizali još od XII vijeka. Pored kulturnog bogatstva koje manastiri posjeduju, oni postaju i proizvođači ekološki zdrave hrane i vina. Hodeći putevima istorije otvaraju se manastirska vrata krajiških dragulja: Gomionice, među njima najstarije Moštanice, manastira Sv. Ilije, Klisine, vjekovne bogomolje Liplja i Stuplja", istaknuto je u ovom dokumentu.
Na drugoj strani Srpske, Hercegovina čuva nadaleko poznate manastire. Tvrdoš smješten na stijenama iznad plodnog Trebinjskog polja, po narodnom predanju je osnovan od strane samog cara Konstantina još u IV vijeku.
Tu su i manastiri Dobrićevo, Duži, Petropavlov i Gračanica sagrađena kao odraz posmrtne želje najpoznatijeg srpskog pjesnika Jovana Dučića.
Osim toga, predjele Podrinja ukrašavaju manastiri Papraća, Lovnica, Sase, Tavna i Dobrun koji ukrašava živopisan planinski kraj i klisura rijeke Rzav, te pećina u kojoj se davao zavjet Bogu i srednjovjekovni grad Dobrun.
Veoma poznate i interesantne crkve brvnare su, kako se navodi u dokumentu, u okolini Slatine i Krupe i još mnoge koje čuvaju duh pravoslavnog naroda.
Raznolikost kulture i vjeroispovjesti u Republici Srpskoj, kako je naglašeno, potvrđuju i katolički samostani i drugi vjerski objekti.
“Poznat je samostan trapista “Marija Zvijezda“ kod Banjaluke, džamija ''Ferhadija'' u Banjaluci, „Presveto srce Isusovo“ u Doboju, džamija „Selimija“ u Doboju, džamije ''Aladža'' i carska džamija u Foči, jevrejska kuća „Bejt Šalom“ u Doboju, pravoslavna crkva Sv. Klimenta, katolička katedrala iz XIX vijeka, Osmanpašina džamija u Trebinju i još mnogo drugih utkanih u krajeve širom Republike Srpske", navodi se u ovom dokumentu.