Bilo je nagoveštaja da čak i male doze marihuane izazivaju promjene na mozgu, naglašava glavni istraživač studije, Katarina Or, profesor na Univerzitetu „Svinborn“ u Melburnu, u Australiji.

Profesorka Or, u članku objavljenom u časopisu Neurosajns (Journal of Neuroscience), kako prenosi Rojters, navela je da su na osnovu rezultata eksperimenata kojima je proučavan efekat kanabisa na mozak životinja, imali razloga da vjeruju da se promjene na mozgu mogu pojaviti čak i u najranijim fazama upotrebe marihuane.

Međutim, najveće iznenađenje kod istraživača je izazvao stepen uočenih promjena, istakla je profesorka Or.

Ukoliko se uzme u obzir da oko 35 odsto američkih tinejdžera koristi marihuanu, novi rezultati su zabrinjavajući, ističu naučnici.

Profesorka Or i njene kolege uočili su povećanje volumena sive mase u području mozga koji je bogat kanabinoidnim receptorima. Siva moždana masa je inače sastavljena od nervnih ćelija zaduženih za senzomotornu percepciju i kontrolu mišića.

Kako bi se podrobnije istražio uticaj umjerenog korišćenja marihuane na razvoj mozga, tim profesorke Or je analizirao snimke skeniranja mozga prikupljene za potrebe jedne veće studije kojom se ispituje razvoj mozga adolescenata.

Istraživači su upoređivali snimke mozga 46 14-godišnjaka koji su izjavili da su koristili marihuanu jednom ili dva puta, sa snimcima 46 vršnjaka koji nisu, a sa kojima su bili ujednačeni po uzrastu, polu, sposobnostima, pubertetskom statusu, koeficijentu inteligencije, socio-ekonomskom statusu i upotrebi alkohola i duvana.

Istraživači su uočili jasne razliku između ove dve grupe tinejdžera, za koje su pretpostavili da su jupotrebe marihuane.

Naučnici, ipak, priznaju da studija nije dokazala da je marihuana dovela do ovih razlika, jer nisu imali njihove snimke pre no što su koristili kanabis.

Kako bi riješili ovaj problem, istraživači su analizirali snimke treće grupe tinejdžera koji nisu probali marihuanu pre skeniranja mozga u 14 godini. Kada je sa ovom grupom ponovljeno snimanje posle dve godine, njih 69 je izjavilo da su marihuanu koristili barem 10 puta.

Njihovi snimci mozga na uzrastu od 14 godina nisu se razlikovali od snimaka djece koja nisu koristila kanabis do 16. godine – na osnovu čega su istraživači zaključili da nije bilo urođenih razlika u mozgu koje mogu da predvide ko će postati korisnik marihuane.

Rezultati do kojih je došao tim profesorke Or možda ukazuju i na ozbiljne posljedice koje marihuana ima na mozak tinejdžera. U uzorku korisnika kanabisa veći obim sive mase zahvaćenih delova mozga bio je u korelaciji sa smanjenom brzinom psihomotorne percepcije i povećanim nivoom anksioznosti dve godine kasnije.

Veći volumen sive mase u područjima mozga bogatog kanabinoidima može uticati i na normalne razvojne procese koji se nazivaju „rezidba“. Kako objašnjava profesorka Or, kada se mladi mozak razvija, neispravni ili nepotrebni neuroni se otklanjaju, ali kada sistem ne radi ispravno, te ćelije ostaju u sivoj masi.

Novi rezultati samo su korak ka razumijevanju uticaja kanabisa na mlade mozgove, smatra doktor Majkl Linč, toksikolog i ljekar hitne medicine, direktor Toksikološkog centra u Pitsburgu. Linč smatra da će mozgovi adolescenata postati sve ranjiviji, kako zbog droge, tako i zbog zagađenja vazduha.

Doktor Linč naglašava da ukoliko se normalni proces „rezidbe“ u mozgu ne odvija pravilno, ni mozak neće raditi kako bi trebalo, ali misli da se iz ove studije ne mogu izvesti konačni zaključci.