Afrika

Prvi kontinent na našoj listi je Afrika. Postoje mnogobrojne teorije o porijeklu imena Afrike. Nakon što su Rimljani porazili Kartaginu u Trećem punskom ratu, svoju novu provinciju nazvali su "Afrika". Najpopularnija teorija o porijeklu imena ovog kontinenta navodi da potiče od domorodačkog plemena Afri, a da je Afrika ženska forma latinske riječi "Africus", što bukvalno znači "zemlja Afra".

Druga teorija, koja ima nedostatak uslijed činjenice kada je ime prvi put upotrijebljeno, navodi da ime potiče od feničanske riječi "afar" što znači "prašina". Spojena sa latinskim sufiksom -ika (-ica), koji se nekada koristi za obilježavanje "zemlje", riječ je mogla da znači "zemlja prašine". Imajući u vidu afričku pustinju i vrelu klimu na sjeveru, što je mjesto gdje su Rimljani osvojili svoju provinciju, feničanski korijen se smatra kao najvjerovatnija alternativa teoriji o "plemenu Afri", kada je u pitanju porijeklo imena Afrike.

Šta god da je istina, kako su Evropljani nastavili da istražuju i otkrivaju unutrašnjost kontinenta, ime koje su Rimljani prvobitno koristili samo za svoju malu provinciju, zadržalo se i obuhvatilo čitav kontinent koji danas znamo pod imenom Afrika.

Antarktik

Antarktik potiče od grčke riječi "antarktike", što bukvalno znači "suprotno sjeveru". Kontinent je, naravno, mjesto gdje se nalazi najjužnija tačka naše planete. Džon Džordž Batrolomeu, škotski kartograf je navodno prva osoba koja je koristila termin "Antarktika" za kontinent. Međutim, Francuzi su to ime koristili za različita mjesta prije njega. U 1500-im, držali su jednu koloniju u Brazilu ispod ekvatora koju su nazvali Francuski Antarktik.

Azija

Azija potiče od starogrčke " Ἀσία", koju je koristio Herodot u svojoj "Istoriji" još od 440. godine prije nove ere. Međutim, moguće je da je ime korišćeno i prije toga, mada se nije odnosilo na čitav kontinent, već je prvobitno bilo samo ime za zemlju na istočnoj obali Egejskog mora, a kasnije Anadolije (dijela današnje Turske).

Rimljani su te dvije provincije nazivali Mala Azija (Asia Minor) i Velika Azija (Asia Major). Opšte prihvaćena teorija navodi da grčko ime potiče od feničanske riječi "asu", što znači "istok" i akadske riječi "asu" koja znači "izaći", "uzdići se". U odnosu na Sunce, Azija bi značila "zemlja izlazećeg Sunca".

Australija

Terra Australis Incognita na latinskom znači "nepoznata zemlja na jugu", a glasine o postojanju kontinenta datiraju još iz vremena drevnog Rima. Naravno, Rimljani nisu imali takvu moreplovsku tehnologiju da stignu do Australije i nisu imali direktan dokaz o njenom postojanju. Kada su Evropljani konačno otkrili kontinent, ime Terra Australis se odomaćilo. Kontinent su brojni rani istraživači nazivali kraćim imenom "Australija", ali je Metju Flinders bio taj koji je insistirao na upotrijebi ove riječi 1804. godine. Iako je ime "Australija" bilo korišćeno nezvanično nekoliko godina, guverner Lahlan Makarije pokrenuo je peticiju za njegovo zvanično usvajanje 1817. godine. Ime za kontinent je zvanično postalo Australija tek 1824. godine.

Evropa

Evropa je najvjerovatnije nazvana po Europi, jednoj od mnogih Zevsovih ljubavnica iz grčke mitologije.

Legenda kaže da ju je Zevs oteo nakon što se pretvorio u bijelog bika i odveo je na Krit. Teško je odrediti etimologiju samog imena, ali jedna teorija kaže da potiče od akadske riječi "erebu" što znači "sići", "zaći" ili feničanske riječi "ereb", što znači "veče, zapad". Zapadno određenje pravca značilo bi da ima slično porijeklo kao Azija. Ipak, ime Evropa je možda poteklo od grčkih riječi eurys što znači "široko" i "ops", što znači "lice", tako da formira "široko lice".

Kao i kod mnogih drugih imena kontinenata, "Evropa" originalno nije označavala ni blizu ono što danas pod njom podrazumijevamo. Bio je to mali region, poput "Azije", dio današnje Turske i nekadašnje Trakije.

Sjeverna i Južna Amerika

Što se tiče Amerike (Sjeverne i Južne), još od osnovne škole smo učeni da su oba kontinenta nazvana po Amerigu Vespučiju. Međutim, priča o tome zašto je to tako je interesantnija i nešto manje poznata. Vespuči je bio navigator koji je putovao u Novi svijet 1499. i 1502. godine. Kao vrlo obrazovan čovjek, shvatio je da ovaj novi svijet nije dio Azije, kao što su neki prvobitno mislili. Vespuči je odlučio da piše o svojim putovanjima i njegove knjige su objavljene 1502. i 1504. godine.

Kao ujedno zabavne i edukativne, njegove knjige o Novom svijetu su štampane na skoro svakom evropskom jeziku.

Godine 1507. njemački kartograf Martin Valdsemiler odlučio je da napravi novu mapu koja će uključivati novi svijet. On i njegova dva učena partnera bili su svjesni Vespučijevih spisa i nisu znali za Kolumbove ekspedicije. Zbog toga, odlučili su da novoj zemlji daju ime po Vespučiju:

"Ovi predjeli (Evropa, Azija i Afrika, tri kontinenta ptolomejske geografije) su veoma iscrpno istraženi, a četvrti dio je otkrio Amerikus Vespučijus (latinski oblik Vespučijevog imena). Ne vidim zašto bi iko imao pravo da se protivi da se taj dio ne zove po Amerikusu, koji ga je otkrio i koji je čovjek od pameti. Tako je najbolje nazvati to Amerikom, tj. Zemljom Amerika ili Amerika: pošto su i Evropa i Azija dobili ime po ženama."

Kada je veliku novu mapu otkrio Valdsemiler, imala je naziv "AMERIKA" preko cijelog današnjeg Brazila. Valdsemiler je koristio Vespučijeve putopise kao reference za svoje crteže, tako da je njegova karta imala Južnu Ameriku kao jedini dio ove nove zapadne hemisfere. U 1538. čuveni geograf Gerard Merkator odlučio je da čitave sjeverne i južne dijelove Amerike nazove kao jednu cijelu Ameriku na zapadnoj hemisferi.