Šta sve podrazumijeva trodnevna državna žalost, koja se pravila moraju poštovati, kako se ponašati i imali kazni ako se neko od njih prekrši? Samo su neka od pitanja koja zanimaju.

 

Aleksandar Praščević, sveštenik i paroh Stare Karaburme u Beogradu objasnio je za "zena.rs" kako se u okolnostima kada je proglašen dan žalosti slavi krsna slava.

 

"Krsnu slavu uvek treba da slavimo ali u nekim slučajevima za Krsnu slavu ne treba da se veselimo. U tom pogledu treba praviti razliku između verskog obreda, koji podrazumeva molitvu za članove porodice i osvećenje slavskog kolača, i narodnog običaja veseliti se, koji je karakterističan za slavski svečani ručak i susret sa rodbinom i prijateljima", kaže on.

 

Prema njegovim riječima, tragedija koja se dogodila u beogradskoj osnovnoj školi "potresla je sve je do dubine naših duša i ovih dana svi smo tužni u svojim srcima".

 

Veliki broj ljudi koji u subotu slavi Đurđevdan pita se mogu li, i na koji način smiju da slave krsnu slavu!

 

"Praznik Svetog Velikomučenika Georgija, koji slavimo u subotu 6. maja, kada je proglašen dan žalosti u našoj Otadžbini, prilika je da se po savetu Patrijarha srpskog Porfirija svi zajedno pomolimo Vaskrslom Gospodu za pokoj duša postradalih, kao i za mir i međusobnu ljubav", zaključuje Praščević.

 

Jasna Jojić, etnolog ukazala je na to da iako je dan žalosti, to ni u kom slučaju ne znači da slava mora da se odlaže.

 

"Nema glasne buke i veselja, što ne znači da ne može da se pusti tiha klasična muzika. Proslava krsne slave je čin koji okuplja porodicu da na taj praznik porodice provedu vreme zajedno i posvete se veri. Sve može da bude isto kao inače, samo naravno bez veselja, muzike, igranja kola... Ako se neko ipak odluči na to da pravi veselje snosiće kaznu koju je propisala država", govori Jojić.