U suštini, odgovor je jednostavan, jer je sve stvar gole matematike. Ukupni broj glasova svake stranke koja je prešla cenzus od tri odsto treba podijeliti sa neparnim brojevima, dakle sa 1, 3, 5, 7, 9, 11, itd. i najveći dobijeni brojevi predstavljaju osvojene mandate.

 

Radi lakšeg pojašnjenja kao primjer su uzeti rezultati za Narodnu skupštinu RS u izbornoj jedinici šest (Bijeljina) koja daje devet direktnih mandata.

 

SNSD je osvojio 25.727 glasova, SDS 20.169, Demos 6.980, PDP 6.691, SP 6.657, NPS 4.507, US 4.427, DNS 3.759, Nebojša Vukanović 3.503 i Pokret za državu 2.617 glasova, dok su ostale stranke ostale ispod cenzusa.

 

Odmah treba naglasiti da prelazak cenzusa u nekoj izbornoj jedinici ne garantuje direktan poslanički mandat, iako neki misle da je tako.

 

Ova izborna jedinica i ovogodišnji rezultat to najbolje pokazuje, jer ova IJ daje devet direktih mandata, a deset stranaka je prešlo cenzus od tri odsto, tako da je odmah jasno da deseta stranka koja je prešla cenzus, u ovom slučaju PzD, po logici ne može da dobije direktan mandat. (Teoretski može u slučaju da je imala isti broj glasova kao još neka stranka i tada žrijeb odlučuje kome će pripasti mandat, ali to je u domenu naučne fantastike i još nije zabilježeno u praksi).

 

Dakle, kada se glasovi podijele sa neparnim brojevima dobije se sljedeći niz:

 

SNSD 25.727/1=25.727, 25.727/3=8.575, 25.727/5=5.145, 25.727/7=3.675

 

SDS 20.169/1=20.169, 20.169/3=6.723, 20.169/5=4.033, 20.169/7=2.881

 

Demos 6.980/1=6.980, 6.980/3=2.326

 

PDP 6.691/1=6.691, 6.691/3=2.230

 

SP 6.657/1=6.657, 6,691/3=2.219

 

NPS 4.507/1=4.507

 

US 4.427

 

DNS 3.759

 

Nebojša Vukanović 3.503

 

PzD 2.617

 

Boldovani brojevi označavaju devet najvećih brojeva dobijenih dijeljenjem i predstavljaju osvojene poslaničke mandate, odnosno devet direktno osvojenih mandata u IJ šest.

 

Kada se krene od najvećeg, ka najmanjem boldovanom broju, dođe se do toga koji po redu od ukupno devet mandata je osvojila koja stranka, pa se vidi da je SNSD osvojio prvi, treći i osmi, SDS drugi i peti, Demos četvrti, PDP šesti, SP sedmi i NPS deveti mandat.

 

Kada je riječ o kompenzacionim mandatima, situacija je sljedeća. Prvo je potrebno, kao u gore opisanom slučaju, u svakoj izbornoj jedinici izračunati koliko je koja stranka osvojila direktnih mandata, a potom se traži kojoj će pripasti koliko kompenzacionih mandata.

 

Dijele se 63 direktna i 20 kompenzacionih mandata.

 

Ukupan broj glasova koje je osvojila svaka od stranaka koje su prešle cenzus (ove godine je to 11) na isti način se dijeli sa 1, 3, 5, 7, 9 itd, dok se ne dođe do 83 najveća broja.

 

Dakle, na isti način na koji se u opisanom primjeru za šestu Izbornu jedinicu došlo do devet najvećih brojeva, tj. direktnih mandata.

 

Kada se na taj način izračuna koliko je koja stranka ukupno osvojila mandata, razlika između tog broja i broja direktno osvojenih mandata, predstavlja broj kompenzacionih mandata koji pripada svakoj stranci.

 

Da pojasnim na primjeru najveće stranke. Kada se izračuna, (dijeleći ukupni broj osvojenih glasova, za sada 207.797, sa neparnim brojevima) koliko je ukupno mandata osvojio SNSD, doći će se do 30 mandata. Pošto ste prije toga, računajući za svaku izbornu jedinicu posebno, izračunali da je SNSD osvojio 27 direktnih mandata, jasno je da ovoj stranci pripadaju još tri kompenzaciona mandata.

 

Obrnuti primjer sa ovogodišnjih izbora je DNS. Kada se računa ukupni broj mandata, dođe se do toga da je stranka Nenada Nešića osvojila četiri mandata, a pošto ni u jednoj izbornoj jedinici nije osvojila direktan mandat, to znači da DNS-u pripadaju četiri kompenzaciona mandata.