FOTO: null

Svaki čovjek bi, u savršenom svijetu, vjerovatno odlazio na spavanje uveče, kada osjeti umor i budio se posle osam sati osvježavajućeg sna, u vrijeme koje diktira njegov „unutrašnji sat”. Ali to se u realnosti rijetko dešava.

Mnogi roditelji i zaposleni često su rastrzani između smena na poslu, odlaska dece u vrtić, školu, porodičnih dešavanja, poseta i drugih obaveza... Zbog svega toga neretko se dešava da ležu kasno i spavaju malo jer zbog obaveza moraju da ustaju „ranom zorom".

Neravnomerna raspodela „sati sna“ može ugroziti zdravlje

Neravnomerna raspodela „sati sna“ može ugroziti zdravlje

Zato vikendom isključuju svoje budilnike i pribjegavaju dužem spavanju misleći da će tako nadoknaditi sve one izgubljene sate spavanja. Ipak, stručnjaci smatraju da neravnomjerna „raspodjela sna" potencijalno može ugroziti zdravlje i čak izazvati neke hronične bolesti.

Til Reneberg, hronobiolog na Institutu za medicinsku psihologiju na Univerzitetu Ludvig‒Maksimilijan u Minhenu, u Njemačkoj, opisao je još ranije efekte koje izazivaju drastične promjene u obrascu spavanja.

Primijetio je da mnogi ljudi duže spavaju tokom vikenda kako bi nadoknadili nedostatak sna tokom sedmice ili se naspavali posle noćnih izlazaka, večera (koje se obično organizuju vikendom)...

Svi oni, kaže Reneberg, smatraju da je zdravo da spavaju kada im se za to ukaže prilika, ali promijene u šemi spavanja zapravo uznemiruju sisteme ljudskog organizma, što utiče na procese kao što su regulacija temperature, regeneracija ćelija i varenje.

Reneberg i njegov tim otkrili su da je navedeni obrazac „nadoknade sna" povezan i sa povećanim indeksom tjelesne mase, ključnim markerom u dijagnostici gojaznosti. Dodatne studije su pronašle slične veze sa Alchajmerovom bolešću i sa većim rizikom (za 11 odsto) od dobijanja srčanih oboljenja.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na štetnost noćnih smjena

U 2007. godini otkrivena je veza između narušavanja prirodnog ritma sna i kancerogenih oboljenja te se Svjetska zdravstvena organizacija oglasila upozorivši da rad ljudi u noćnim smjenama vjerovatno djeluje slično kao i kancerogene materije.

Šta možemo da učinimo kako bismo smanjili rizik od mogućih posledica neredovnog spavanja? Svakako, sam čin spavanja bi trebalo da dobije „više poštovanja". Bilo bi lijepo kada bi poslodavci, školski sistem i administracija (od kojih nam zavisi životni raspored), usaglasili svoje aktivnosti sa našim bioritmom. Ali tu se ponovo udaljavamo od realnosti...

Dakle, pošto većina ljudi nije u situaciji da dâ otkaz, mijenja posao i ispisuje djecu sa treninga i iz škola, stručnjaci savjetuju da probamo, što je više moguće, da zadržimo ujednačen raspored spavanja, i tokom radne nedelje i vikenda, da bi tijela imala priliku da uđu u sopstveni zdraviji ritam.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )