Kako znam da sam u situaciji mobinga?

Iskazuje se kroz niz karakterističnih ponašanja poslodavca ili drugih zaposlenih: odbijanjem da komuniciraju sa zaposlenim, ili komuniciraju prijetnjama, vrijeđanjem, mimikom, oponašanjem, prekidanjem u govoru.

Iskazuje se i kroz širenje neistinitih priča o zaposlenom. Ovdje, između ostalog, spada i uznemiravanje putem sredstava komuniciranja, piše diskriminacija.ba.

Iskazuje se i kroz neopravdano kritikovanje rada zaposlenog, nedavanje radnih zadataka ili davanje nemogućih ili ponižavajućih radnih zadataka.

Tu spadaju i neprimjereni komentari, kontakti i postupci seksualne prirode, seksualna prijetnja ili ucjena i slično.

Kako razlikovati mobing od kršenja nekih drugih radnih prava?

Tačka razlikovanja mobinga od drugih kršenja prava jeste motivacija onoga ko se ponaša nezakonito. Ukoliko postoji kršenje prava koje je usmjereno na to da se zaposleni uznemiri, natjera na neko ponašanje koje nije u opisu poslova na koje je pristao da obavlja, da mu se ugrozi zaposlenje ili sam natjera da da otkaz, postoji mobing.

Šta mogu da uradim ukoliko sam u situaciji mobinga?

Ukoliko zaposleni smatra da je žrtva mobinga, može se obratiti Ombudsmanu za ljudska prava BiH, odnosno poslati žalbu putem obrasca koji se nalazi na zvaničnoj veb-stranici - www.ombudsmen.gov.ba.

Ukoliko žrtva želi da svoja prava ostvari na sudu, može pokrenuti parnični postupak ili upravni postupak, odnosno upravni spor. Pravnu i psihološku pomoć mogu pružiti i nevladine organizacije koje se bave zaštitom od diskriminacije i mobinga, kao i zaštitom ljudskih prava uopšte.

Ukoliko se odlučim za sud, šta je potrebno da imam od dokaza?

Prvenstveno, važno je znati da je u postupku povodom mobinga dovoljno potkrijepiti navode da je do nedozvoljenog ponašanja došlo. Kao dokazi mogu služiti: svaki pisani dokument koji potiče od mobera, pisana komunikacija sa moberom (mejlovi, SMS poruke, ceduljice, zapisnici ili snimci sa sastanaka), izjave svjedoka, medicinska dokumentacija i slično.