Godišnje, na 65 dunuma proizvedu desetine tona povrća koje prodaju na pijaci. Ovih dana imaju pune ruke posla, pripremaju prasu za prodaju.

- Uglavnom radimo suprug i ja. Po potrebi pozovemo jednu ženu u ispomoć. Muž je na pijaci u Brčkom, a ja čistim i pakujem prasu. Trudimo se da bude dobar kvalitet, a ove godine dobar je i prinos oko 10 tona. Kad je dobra roba lako se nađe i kupac - kaže Nadira Junuzović za portal InfoBijeljina. 

Svaka proizvodna sezona priča je za sebe. Ove godine su se borili s tropskim temperaturama, nedostatkom vode, bolestima. Krompir je podbacio. Rani kupus bio je jeftin, a sada je petostruko skuplji. Cijena karfiola u početku je bila dobra.  

- Kad je dobra cijena, mili ti se raditi pa odmah planiramo na godinu više zasijati, ali to je uvijek nesigurno. Rani karfiol je bio sedam, osam maraka, pa padao na pet i manje. Nešto sam uspjela prodati po 4 marke, hvala Bogu, al kad kažu 80 pfeniga dođe ti da digneš ruke, da sve zatanjiraš. Mi ne odustajemo, njiva nikad nije prazna - priča Nadira koja sa lakoćom obavlja sve poslove.

Nadira vozi i traktor, a svako jutro porani jer je zimski dan kratak, a treba što više pripremiti prase, špinata, mrkve i repe za prodaju. Ne isplati se, kaže, ići na pijacu sa malo robe. Gorivo skupo, ulaz na pijacu takođe, a pitanje je hoće li uspjeti prodati.

Nekada se povrće vrati jer nema kupaca. Zato se trude da smjenom usjeva, što više iskoriste zemljište.

- Prije kupusrepe bila je pšenica, a prije prase rani kupus, do prase bio špinat, poslije karfiol. Uvijek budu po dvije, tri kulture. U plasteniku smo posijali novo sjeme špinata, a eksperimentišemo i sa lukom iz sjemenke. Plastenik je sada poluprazan jer tu čistimo prasu. Čim završimo s prasom zasadićemo mladi luk. Imamo luk i vani, pa vodimo računa da se ne preklope, da tokom cijele godine imamo nešto od povrća. Mladi luk nekad bude 10 maraka nekad 3 marke, seljak nikad ne zna cijenu - ističe Nadira.

Povrtari organizuju proizvodnju da bi rano povrće mogli ponuditi na tržištu kada nije preplavljeno uvoznim i kada ima najbolju cijenu. Zelena salata u plastenicima je u dobrom stanju, s obzirom da nije bilo velikih temperaturnih oscilacija. Jedino treba obratiti pažnju da ne bi došlo do pojave truleži.

- U najtoplijem periodu dana potrebno je da povrtari provjetravaju plastenike da bi tu koncentraciju vlage u zaštićenim prostorima smanjili, da ne bi kasnije došlo do pojave truleži koja je karakteristična za lisnato povrće, prije svega mislimo tu na salatu – upozorava inženjer poljoprivrede Srđan Samardžija.  

Stručnjaci savjetuju povrtare da biljke folijarno prihrane đubrivima na bazi aminokiselina da bi bolje podnijele niske temperature tokom zimskih noći i razvijale se u uslovima kada je, zbog kraćeg dana, proces fotosinteze usporen i smanjen.