Voda je najbolje piće za organizam jer u njoj nema dodatnih kalorija i šećera te  ona omogućava hidrataciju organizma. Dovoljan unos tečnosti omogućava bolje cirkulisanje krvi i poboljšava komunikaciju između ćelija, dok s druge strane, dehidracija pridonosi slabljenju funkcije limfnog sistema, što može smanjiti snagu organizma u borbi protiv potencijalnih opasnosti. Iz tog razloga trebalo bi da pijete dovoljno vode tokom dana kako biste poboljšali svoj imunitet i očuvali ravnotežu tijela.

 

Spavanje i imunitet su povezani, a dokazano je da nedostatak sna povećava rizik od bolesti. Pružajući tijelu dovoljno sati sna, učinićete mu uslugu. Neke studije pokazuju da tokom spavanja, ne samo da se fizička regeneracija odvija punom brzinom, već se povećava i broj prirodnih odbrambenih ćelija, što je važno za uspješnu borbu protiv bakterija i virusa.

 

Odrasle osobe trebaju oko sedam ili više sati sna noću, adolescenti osam do 10 sati, a bebe i do 14 sati dnevno.

 

Hrana biljnog porijekla i cijele žitarice su bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima koji će pomoći imunitetu u borbi protiv loših mikroorganizama.

 

Antioksidansi iz hrane pomažu u smirivanju upale tako što uništavaju slobodne radikale koje zbog svog hemijskog sastava, u velikim količinama, mogu uzrokovati upalu.

 

Takođe, biljna hrana je bogata vlaknima koja poboljšavaju dobre bakterije koje se nalaze u probavnom sistemu. Dobre bakterije u crijevima sprečavaju razvoj loših, a takođe učestvuju u proizvodnji vitamina B1, B2, B5, B6, B7, K, folne kiseline i biotina.

 

Redovna i umjerena vježba ima pozitivan učinak na imunološki sistem, a tokom vježbanja dolazi do povećane frekvencije disanja, što pomaže organizmu da lakše ukloni patogene iz disajnih puteva, što posljedično smanjuje rizik od infekcije. Osim toga, vježba podstiče leukocite da više cirkulišu krvotokom i tako brže spriječe nastanak bolesti.

 

Kratkotrajno povećanje temperature tokom i nakon aktivnosti sprečava rast bakterija slično kao i temperatura za vrijeme bolesti. Poznato je da osobe koje redovno vježbaju imaju niže nivoe hormona stresa, koji u višim koncentracijama čini nas podložnijima bolesti.

 

Iako je to ponekad mnogo lakše reći nego primijeniti u svakodnevici, nivo stresa smanjiti na minimum. Kada smo pod stresom, organizam luči kortizol, koji oslabljuje funkciju imunološkog sistema.

 

Kratkoročno gledano, ovo ne mora imati ozbiljne posljedice, no hronični stres može oslabiti imunološki sistem i tako povećati osjetljivost na bolesti. Zbog toga, pokušajte se redovno opuštati uz tehnike kao što su meditacija, duboko disanje i dr. kako biste smanjili stres u svakodnevnom životu.