Iako je teško predvidjeti šta vas čeka već naredne godine, a kamoli za deset, petnaest ili više godina, ipak je dobro na vrijeme misliti i spremiti se za doba kada više nećete biti u mogućnosti da zaradite novac, a kada će i dalje biti potrebna finansijska podrška.

 

Zbog toga se preporučuje da na vrijeme počnete sa štednjom, a dobar način za to, pored klasičnih načina štednje i redovne penzije koju ćete dobijati, jeste i štednja u dobrovoljnom penzijskom fondu. Tako ćete biti sigurni da ćete obezbijediti sebi dodatna primanja u kasnijim godinama.

 

Odredite ciljeve - Za početak, napravite proračun koliki iznos primanja će vam biti potreban mjesečno kada budete u penziji, ali kada to budete radili, vodite računa o stopi inflacije cijena, plaćanju računa i drugim životnim potrepštinama. Ako odlučite da uplaćujete sredstva u privatni penzijski fond, jedna od prednosti je to što možete sami da odlučujete kojom dinamikom i koji mjesečni iznos želite da dobijate u penziji.

 

Provjerite postojeću štednju - Trebalo bi da imate u vidu inflaciju, kao i poreze te potencijalnu promjenu u načinu života, ali i uslove korištenja štednih računa. Osim toga, razmotrite i da li biste od trenutne štednje mogli živjeti i u penziji ako nastavite sa istim životnim stilom. Naravno, ne možete očekivati stoprocentnu predvidivost i preciznost, pa u skladu s tim, probajte da predvidite sva moguća iznenađenja i promjene. Uvijek je dobro da imate i dodatnu finansijsku sigurnost u slučaju nepredviđenih okolnosti i zdravstvenih problema, a za to je često najbolji izbor životno osiguranje.

 

Provjerite penzioni račun - S vremena na vrijeme provjerite da li poslodavac za vas uplaćuje penziono i invalidsko osiguranje, jer je to prvi korak prema penziji.

 

Otplatite dugove - Ukoliko želite da povećate doprinose za penziju, možda bi trebalo da promijenite nešto u načinu života, a prva stvar je svakako otplata dugova. Ako ste zaduženi, imajte u vidu da što ih duže otplaćujete, to ćete imati manje novca za penzioni fond, a ono što je sigurno je da u penziji sigurno ne želite da otplaćujete dugovanja od prije 25 godina.

 

Promijenite navike - Ako i dalje ne možete da premostite određene ciljeve, možda bi trebalo da promijenite dosadašnje navike. Kako biste uštedjeli malo više, možete promijeniti životni stil, tako da vam ni u penziji neće biti potrebno mnogo prihoda. Ili, na primjer, možete isplanirati da u penziji radite sa nepunim radnim vremenom kako biste dopunili kućni budžet.

 

Fond za "crne dane" - Kao i svaka druga administrativna aktivnost, i isplata penzije može biti malo sporija, pa se savjetuje da pokušate sa strane odvojiti tromjesečnu zaradu, a kako biste nadomjestili tu pauzu dok vam ne stigne prva uplata penzije.

 

Osnovno pravilo iz upravljanja ličnim finansijama je da uštedite 20 odsto od svake plate. Ovo je u stvari popularno pravilo budžetiranja, koje se naziva strategija 50-30-20, što znači da 50 odsto svoje plate opredjeljujete za stvari koje su vam potrebne, 30 odsto na stvari koje želite, a 20 odsto na štednju i investicije.

 

Još jedna metoda uključuje podjelu 80-20, pri čemu 20 odsto plate izdvajate za ušteđevinu, a preostalih 80 odsto na potrošnju koja se odnosi na vaše potrebe i želje. U svakom slučaju, ideja je da alokacija od 20 odsto ostane konstantna u oba pristupa.

 

Bez obzira na to koje pravilo odlučite slijediti, pronađite ravnotežu između štednje i potrošnje.

 

No, ako ne možete toliko uštedjeti, a ako okolnosti dopuštaju, vaša stopa štednje trebalo bi da iznosi dvocifreni procenat vašeg neto prihoda, tj. najmanje 10 odsto.

 

Tih 10 odsto je razumno, ali naravno 15 ili 20 odsto je još bolje. Ipak, ako zaista uspijete razumno da uložite prosječno 10 odsto svog prihoda, svakako bi trebalo da budete u dobroj situaciji i u starosti.

 

U svakom slučaju, što prije počnete štedjeti, manje ćete biti finansijski opterećeni, jer se odlaganjem uvećava i mjesečna rata za penzijsku štednju.