Dakle, osmorka, plus šestorka, plus HDZ BiH jednako je 15 stranaka koje će dijeliti vlast. Neki analitičari dodaju da ni Čovićev HDZ nije sam i da je u igri čak 20 partija.

 

Šta će na kraju ispasti iz te računice?

 

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da će podjela fotelja biti ipak lakši posao nego postizanje najmanjeg zajedničkog imenitelja u funkcionisanju vlasti.

 

– Veći problem je ono što ne znamo, a to je tajna strana brzo postignutog dogovora – upozorava Topićeva za Srpskainfo.

 

Kad su u pitanju fotelje, valja znati ko su glavni igrači, koji određuju pravila podjele plena. U Republici Srpskoj, ističe Topićeva,  mali uvijek zatežu i traže više, da bi se na kraju bez pogovora zadovoljili mrvicama koje im udijeli gospodar Dodik.

 

– Zna se i ko su gospodari u drugom dijelu BiH, kada govorimo o formiranju vlasti na državnom nivou, Biće onako kako karte podijele HDZ, SNSD, SDP i NIP. Ostali će biti zadovoljni onim sto im se udijeli, pa i samom činjenicom da su dio vlasti – kategorična je Tanja Topić.

 

 

Psiholog i politički analitičar Ibrahim Prohić ističe da je situacija vrlo izazovna, jer se, kako kaže, prvi put u posljednjih 15-ak godina u BiH pojavila, makar i mala, nada, koja nagovještava mogući iskorak i napredak.

 

– Imamo signale, ali samo signale, da je atmosfera između glavnih aktera relaksirajuća, što je napredak, ako imamo na umu višedecenijske tenzije i konflikte na političkoj sceni – kaže Prohić za Srpskainfo.

 

Ističe, da je situacija u BiH toliko loša da ne smijemo ubijati nadu, čak i ako je ona samo  teoretska.

 

– Šta će se dalje dešavati nezahvalno je prognozirati, ali poznajući karakter etabliranih političara vjerujem da će biti sve teže kako se bude prelazilo s načelnih dogovora na konkretnu realizaciju, odnosno na konkretne ljude i konkretne interese. Kada dođe do interesa i ljudi, biće to pravi test za novu koaliciju – smatra Prohić.

 

On podsjeća na temeljni princip buduće vlasti u BiH, koji su prije mjesec dana postavili Dodik i Čović.

 

– Oni su nakon sastanka, da pojednostavim, poručili: “mi smo se dogovorili da se jedni drugima ne miješamo u posao i očekujemo to i od treće strane”. To je njihov modus vivendi. Biću i možda malo grub, neka to bude stilska figura, ali to je način djelovanja mafije: strogo podijeljene  teritorije i pravilo da niko nikom ne sme ulaziti na teritoriju, inače ode glava – slikovito objašnjava Prohić.

 

On se, međutim, pita, kako će ovaj princip funkcionisati u kombinaciji s najavljenom programskom koalicijom.

 

– To je naprosto paradoksalno, jer ne možete s jedne strane imati zajednički program, a s druge strane strogo odvojene torove – skeptičan je Ibrahim Prohić.

 

Nemiješanje u “posao” i u “teritorije”, odnosi se, smatra Prohić, ne samo na nivoe vlasti i resore, nego prije svega na raspolaganje imovinom i prirodnim bogatstvima, radi zadovoljavanja interesa pojedinih grupa.

 

Dodaje da treba imati na umu i ulogu visokog predstavnika, koji je najavio da će intervenisati kad bude u pitanju imovina, ali da nije jasno u kom će smjeru to ići.

 

– Međunarodni faktor nikad ne ide za rješenjima koja su temeljna i dugoročna; oni žele prividna, ali brza rješenja i u principu zastupaju interes jačeg – smatra Prohić.

 

Ibrahim Prohić ističe da se Milorad Dodik, koji je ključni igrač u pregovorima, bori za nekoliko strateških interesnih ciljeva.

 

– Prvo, njegov interes je aerodrom u Trebinju, koji odavno prate sumnje geostrateške prirode. Drugo, cilj mu je korištenje hidropotencijala na Drini, a tu je još nekoliko “sitnijih” interesa i svi se oni tiču pitanja ko je titular vlasništva nad prirodnim resursima u BiH, odnosno tačnije u Republici Srpskoj. Dodik se sada ponaša “kooperativno” zato što očekuje da će mu “Osmorka” omogućiti da raspolaže tim resursima. Uvidio je konačno i on, a i njegovi mentori izvan BiH, da se, recimo, ne može na silu graditi Buk Bijela – kaže Prohić.