FOTO: srpskainfo.com

Koliko god je civilzacija išla naprijed bolesti su išle u korak sa njom i ko bi bolje opisao postojanosto ljudske naravi u takvim situacijama od književnog hroničara stvarnosti, nobelovca Iva Andrića.

On je u svom djelu na „Na Drini ćuprija“ u svega nekoliko rečenica opisao mentalitet Balkanaca.

Kada je riječ o pridržavanju mjera usljed epidemija raznih bolesti u tih 25 godina iz sredine 19. vijeka dva puta je u Sarajevu morila kuga i jednom kolera.

U tim slučajevima kasaba se pridržavala uputstva koja je, prema tradiciji, još Muhamed dao svojim vjernicima u slučaju zaraze:

– Dok bolest vlada u nekom mjestu, ne idite tamo, jer se možete zaraziti, a ako ste u mjestu gde bolest vlada, ne idite iz tog mjesta jer možete zaraziti.

A kako se ljude ne pridržavaju ni najspasonosnijih uputstava sem ako nisu silom vlasti primorani na to vlast je prilikom svake morije ograničavala ili potpuno obustavljala putnički i poštanski saobraćaj.

Nestajalo je građana, zaposlenih i dokonih, zamišljenih i raspjevanih, a na pustoj sofi sjedela je opet, kao u vrijeme buna i ratova, straža od nekoliko zaptija.

Primali su poštu od konjanika, ali sa svim mjerama predostrožnost. Zaptije bi prihvatile klještima svako pojedino pismo i okadile ga na dimu.

Svakoga dana naiđe nekoliko putnika, trgovaca, pismonoša, skitnica.

Kod samog prilaza ka mostu dočekuje ih zaptija i već izdaleka daje rukom znak da se dalje ne može. Putnik zastaje, ali počne da pregovara. A svaki od njih smatra da je neophodno potrebno da ga puste u varoš i svaki uvjerava da je zdrav kao dren i da nema nikakve veze sa kolerom, prenosi Pink

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )