Prema Matasu Buzelisu, stručnjaku iz kompanije carVertical specijalizovane za podatke o automobilima, beskrupulozni prodavači mogu promijeniti kilometražu električnog automobila kako bi prikrili stvarno stanje baterije i povećali vrijednost vozila. Što bi kupci trebali uzeti u obzir pri kupovini polovnog električnog automobila?

Tesla modeli dominiraju tržištem polovnih električnih vozila

Skupljim električnim vozilima brže opada vrijednost, pa se kupci često odlučuju za nekoliko godina stare automobile koji su već izgubili značajan dio svoje vrijednosti. To se posebno odnosi na vozače koji kupuju električno vozilo na leasing i žele izbjeći visoke mjesečne rate.

Tesla Model 3 je najčešće provjeravano električno vozilo na platformi carVertical (16,1% od svih provjera električnih vozila). Poznat je po niskoj stopi smanjenja vrijednosti i velikoj popularnosti na tržištu polovnih automobila. Među modelima električnih vozila koji se najviše provjeravaju takođe su Model S (11,84%), Nissan Leaf (11,83%), Audi e-tron (9,8%) i Volkswagen Golf (9,5%).

„Tesla ima izuzetno dobar imidž na tržištu električnih vozila i mnogi ih vozači žele. Ovi automobili nude izvrstan spoj sigurnosti i tehnologije, kao i veliki domet kada su potpuno napunjeni. Ono što je najvažnije, oni dobro zadržavaju svoju prodajnu vrijednost. Polovni Model 3 prilično je dobar izbor, iako ne i najjeftiniji", objašnjava Buzelis.

Veća kilometraža znači istrošenost baterije

Proizvođači električnih vozila obično nude garanciju za baterije u trajanju od 8 - 10 godina ili za 160.000 kilometara. Što je veća kilometraža električnog vozila, to stanje njegove baterije može biti lošije. Međutim, istrošenost baterije zavisi i od načina punjenja automobila: je li vlasnik često koristio stanice za brzo punjenje ili ga je punio polako, do 80%, kako preporučuju proizvođači.

Električna vozila s promijenjenom kilometražom predstavljaju ozbiljan problem jer to otežava procjenu stvarnog stanja baterije. Prema podacima carVerticala, 2,6% svih električnih vozila provjerenih na platformi imalo je izmijenjenu kilometražu. Još češće se mijenjala kilometraža hibridnih (4,5%), benzinskih (5,4%) i dizelskih (6,2%) automobila.

Što je baterija električnog vozila istrošenija, to je kraća udaljenost koju može preći. Stariji električni automobil neće se moći voziti tako daleko kao model koji je upravo sišao s proizvodne trake. To je vjerovatno jedan od glavnih razloga zašto neki vozači još uvijek osjećaju strah zbog dometa i izbjegavaju kupovinu električnog vozila.

Jeftinije održavanje, ali skuplji popravke

Iako se mnogi kupci brinu da bi održavanje električnog vozila moglo biti skupo, to nije posve tačno. Električna vozila obično su jednostavnije konstrukcije od automobila s motorom s unutrašnjim sagorjevanjem i imaju manje pokretnih dijelova.

Međutim, ako električno vozilo učestvuje u ozbiljnoj saobraćajnoj nesreći, popravka bi mogli koštati hiljade evra. Među svim automobilima provjerenim na carVerticalu, električna vozila su imala najveći prosječni trošak štete – 7.023 evra. Prosječni trošak štete za hibridne (6.793 evra), benzince (5.957 evra) i dizelaše (4.256 evra) automobile bio je niži.

U poređenju s drugim vozilima, električna vozila rjeđe učestvuju u saobraćajnim nesrećama. Ako je 45% hibridnih, 49,1% benzinaca i 46% dizelskih automobila bilo oštećeno barem jednom, udio oštećenih električnih vozila na carVerticalu bio je samo 35,4%. Prema Buzelisu, to je zbog relativno niske rasprostranjenosti električnih vozila – ona još nisu baš popularna u većini zemalja, a njihova prosječna dob je osjetno niža.