Odavno je ustanovljen sindrom kompjuterskog vida koji je posljedica prekomjernog gledanja u ekran.

 

Kako tvrde ljekari, ovom sindromu su podložni potencijalno svi oni koji provode više od tri sata dnevno ispred ekrana.

 

"Posebno naglašen problem je što dugo gledanje u ekran dovodi do smanjenog treptanja, a to za posledicu ima sušenje površine oka, što uzrokuje svrab i iritaciju očiju", kaže za Telegraf oftalmolog dr Aleksandra Radojičić.

 

Ona navodi da su posljedice kompjuterskog sindroma vida često i glavobolja, ukočenost, bol u vratu, privremena zamućenost vida, bol u predjelu čela, kao i neprijatan osjećaj napora u dubini očiju i dodaje da postoji način kako da se prevenira ova pojava.

 

"Potrebno je baciti akcenat na pravilo  '20-20-20'. To zapravo znači da bi na svakih 20 minuta gledanja u ekran trebalo odmarati oči 20 sekundi i gledati u daljinu 20 stopa, odnosno naših otprilike šest metara", objašnjava sagovornica Telegrafa.

 

Dr Radojičić takođe kaže da bi trebalo u pauzama treptati češće, kako bi se obezbjedila vlažnost površine oka.

 

"Trepćite što više i češće. Ukoliko se vlažnost oku ne vrati na prirodan način, kao pomoć možete da uzmete veštačke suze bez konzervansa", objašnjava oftalmolog.

 

Ona navodi da je sve više ljudi zbog posla "vezano" za kompjuterski ekran po sedam, osam sati dnevno, što može da bude naporno za oko, ako se adekvatno ne odmara.

 

Kako je navela, još jedan od načina da olakšate dugosatno gledanje u ekran i zaštitite oči je da namjestite adekvatno osvjetljenje na pozadini, podesite font slova koji vam odgovara, ali i držite dovoljno daleko odmaknut uređaj.

 

"Dovoljno daleko znači otprilike onoliko koliko su duge vaše ruke. To je bezbedna daljina na kojoj se oko neće umarati kao kada ste previše blizu ekranu", objašnjava dr Radojičić.

 

Oftalmolog savjetuje i kada je vrijeme da se zbog problema sa vidom javite ljekaru.

 

"Ukoliko osećate stalne tegobe ili da ne vidite dobro, onda je to znak da bi trebalo da se javite oftalmologu i proverite vid", objašnjava doktorka.

 

Ona navodi da ne može baš direktno da se poveže kratkovidost sa vremenom koje neko provodi ispred ekrana, jer na minus dioptriju, kako objašnjava, utiču i brojni drugi faktori, među kojima je i genetika.

 

"Za decu nije preporučljivo da više od dva sata provedu ispred ekrana. I bolje je da to rade iz nekoliko puta, recimo, dva puta po sat vremena, nego odjednom dva sata", savjetuje dr Radojičić.