
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 25. i 26. oktobra, kada ćemo u 3 ujutru kazaljke na satu vratiti jedan sat unazad, odnosno na 2.
Specifičnost je u tome što je ovo pomijeranje u odnosu na prethodne godine najranije, a 26. oktobra sat je pomjeren poslednji put prije 11 godina.
Iako je i dalje toplo vrijeme, ljeto je na izmaku. Noći već postaju hladnije, a dani očigledno sve kraći.
Zimsko računanje vremena je fiksno i počinje poslednje nedelje u oktobru, datumi se mijenjaju jer poslednja nedelja oktobra ne pada svake godine u isti dan. Prošle godine je to bilo 27. oktobra, 2023. 29. oktobra…
Ovo su datumi zimskog računanja vremena nekoliko poslednjih godina:
2022: 30. oktobar
2021: 31. oktobar
2020: 25. oktobar
2019: 27. oktobar
2018: 28. oktobar
2017: 29. oktobar
2016: 30. oktobar
2015: 25. oktobar
2014: 26. oktobar
2013: 27. oktobar
Pojedine države u svijetu su ukinule praksu zimskog i ljetnjeg računanja vremena, a i dalje postoje sporenja treba li pomijerati sat dvaput godišnje ili uvesti samo zimsko računanje. Jedan od razloga koji se najčešće navodi kao motiv za napuštanje ljetnjeg računanja su naučna istraživanja o uticaju pomijeranja sata na zdravlje ljudi, koja se sve češće sprovode u svijetu, a uglavnom pokazuju negativne posledice te prakse.
Promjena između zimskog i ljetnjeg računanja vremena ne uzrokuje samo manju neprijatnost kao što je kašnjenje, već može dovesti i do zdravstvenih problema. Poremećaj bioritma može izazvati nesanicu, umor, depresiju, varijacije srčane frekvencije, smanjenje sposobnosti koncentracije, iscrpljenost, razdražljivost, gubitak apetita i probleme sa varenjem.
Organizmu je obično potrebno nekoliko dana da se privikne, u nekim slučajevima može biti potrebno čak i do dvije nedelje za prilagođavanje.
Inače, računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija. To je vrijeme Prvog svjetskog rata i ovim zemljama bilo je važno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj. Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države.
U Srbiji je ljetnje računanje vremena uvedeno 27. marta 1983, u skladu s odlukom EU, prije svega radi očekivane ekonomske koristi – boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, transporta i komunikacija, industrije.
Ovakvo računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu, kada slijedi ljetnje računanje.