Kada beba treba da pređe na nemliječnu ishranu – pitanje je koje muči mnoge roditelje. Poslednju riječ o tome daju pedijatri u svakom slučaju ponaosob, ali sve češće se dešava da se ovi ljekari pozivaju na svjetska istraživanja i savjetuju mame i tate da prvu nemliječnu namirnicu svom djetetu uvedu sa napunjena četiri i po mjeseca.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Unicefa su jasne i nisu se mijenjale, a one glase: ukoliko beba dobro napreduje uz ishranu isključivo majčinim mlijekom, nemliječnu hranu ne treba uvoditi prije navršenog šestog mjeseca.

„Mi poštujemo preporuke Unicefa i SZO ali isto tako poštujemo i odluke pedijatra. Činjenica je da digestivni trakt bebe od četiri i po mjeseca može da prihvati žitarice bez glutena, sa pet mjeseci može da prihvati povrće, a sa šest meso. Naš zadatak je da roditeljima definišemo na koji način će uvoditi nove namirnice u ishranu svog djeteta, jer se nekada desi da počnu sve odjednom da daju, što nikako nije dobro. Pravila nalažu da dijete treba da se upozna sa svakom pojedinačnom namirnicom i zato treba da mu se svaka posebno daje tri do pet dana, kako bi se utvrdilo da li postoji bilo kakva reakcija na nju”, objašnjava Nedeljkovićeva.

Ona napominje da prilikom uvođenja nemliječnih obroka bebi ne treba da se daje više namirnica odjednom, jer se u slučaju reakcije neće znati koja je uzrok. Važno je da se ove namirnice daju u prepodnevnim časovima, kako bi roditelj mogao tokom dana da proprati reakciju deteta i da potraži savjet ljekara ukoliko mu je potreban.

„Uvođenje namirnica traje dugo, a naš zadatak je pored toga što obučavamo roditelje na koji način da hrane svoje dijete, i da ih naučimo da hranjenje nije samo trpanje namirnica u dijete. Neophodno je da se ostvari interakcija majke i djeteta, majka treba da ga pohvali kad pojede kašičicu hrane, jer time će se spriječiti revolt kod djeteta i njegovo odbijanje da jede nemliječnu hranu. Ako se dijete tjera da jede, hranjenje će se pretvoriti u pravu agoniju”, kaže Kristina Nedeljković.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je dojenje najbolji način ishrane odojčadi jer majčino mlijeko najviše odgovara nutritivnim potrebama i mogućnostima gastrointestinalnog trakta odojčeta, objašnjava dijetoterapeut dr Budimka Novaković, profesorka na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu.

„Uvođenje nutritivno odgovarajuće i zdravstveno bezbjedne hrane tokom četvrtog mjeseca poželjno je uz nastavak dojenja. Tokom četvrtog mjeseca odojče može da kontroliše položaj glave i vrata i preporuka je uvođenje određene vrste čvrste hrane u pogodnom obliku i davanje obroka djetetu kašičicom, a ne korišćenjem bočice”, objašnjava naša sagovornica.

Ona napominje da treba primijeniti nova stručna znanja ako se utvrdi njihova dobrobit za zdravlje odojčadi.

„Sada najveći broj zdravih beba izlazi iz porodilišta sa preporukom za korišćenje prebiotskih kapi u obliku dodatka ishrani da bi se osigurao pravilan razvoj crijevne mikrobiote i posljedično imunog sistema što se prije 20 godina nije znalo. Kravlje mlijeko i majčino mlijeko su nutritivno izvanredne namirnice, ali imaju samo jedan nedostatak da bi mlijeko bila idealna namirnica, a to je veoma nizak sadržaj gvožđa. Uvođenje nutritivnih izvora gvožđa u ishranu dojene odojčadi u četvrtom mjesecu dobar je princip u smanjenju rizika od nastanka sideropenijske anemije”, napominje dr Novaković.

Ona podsjeća da majčino mlijeko biološki i fiziološki najbolje odgovora nutritivnim potrebama i mogućnostima gastrointestinalnog trakta odojčadi. Aminokiselinski i masnokiselinski sadržaj majčinog mlijeka omogućuje optimalan rast i razvoj bebe. Humano mlijeko sadrži antitijela, sekretorni imunoglobulin A je dominantni imunoglobulin humanog mlijeka i štiti odojče od gastrointestinalnih infekcija. Prebiotici, galaktooligosaharidi kratkih lanaca i fruktooligosaharidi dugih lanaca, nalaze se u majčinom mlijeku i omogućavaju pravilan razvoj crijevne mikrobiote odojčeta i posledično prirođenog i stečenog imunog sistema. Laktoferin humanog mlijeka „uzima” gvožđe od bakterija i spriječava njihov rast.

„Energetska vrijednost majčinog mlijeka je 50 odsto porijeklom od masti, 42 odsto od laktoze i šest do sedam procenata proteina. Humano mlijeko sadrži sve vitamine rastvorljive u vodi i vitamine rastvorljive u mastima”, kaže Novakovićeva, dodajući da dojena djeca imaju manji rizi za nastanak gojaznosti, hipertenzije, insulinske rezistencije, autoimunih oboljenja u kasnijem životnom dobu.

Takođe, napominje naša sagovornica, žene koje su dojile djecu brže gube u tjelesnoj masi nakon trudnoće, imaju manji rizik za nastanak karcinoma dojke i jajnika, a u menopauzalnom dobu imaju manji rizik za nastanak osteoporoze.