Da li takvim postupkom spasava kulturne institucije, kako je to predstavio, ili na kulturan način pokušava da sabotira dogovor među domaćim političarima?

Nakon što su se lideri vladajuće koalicije sastali u Banjaluci i mimo svih očekivanja postigli kakav-takav iskorak na evropskom putu, Šmit je izašao u javnost i podigao prašinu.

On je, da podsjetimo, donio naredbu kojom se “deblokira rad Nacionalne i univerzitetske biblioteke i drugih institucija od značaja za kulturu u BiH”, čime, kako tvrde pravnici, krši Ustav. I to baš, slučajno ili ne, na godišnjicu Dejtona.

Nije dugo trebalo da reaguje predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je, po ko zna koji put, rekao da Kristijan Šmit ugrožava svaku vrstu dogovora u BiH.

-Šmit opet nema šta da radi i ugrožava svaku vrstu dogovora u BiH. Kad god se nešto dogovorimo, on nađe način da to upropasti – rekao je tada Dodik.

U sličnom tonu, reagovao je i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović. Šmitov potez, nazvao je pokušajem „izmicanja stolice“ domaćim liderima i pozvao strance da domaćim strukturama prepuste donošenje odluka.

Debakl za debaklom

Kada se podvuče crta, stiče se utisak da je svaki važniji dogovor domaćih političara, pod pritiskom stranaca, završio debaklom. 

Dodik je još 2008. godine, dok je bio premijer Srpske, optužio „strance“ da ruše dogovor iz Pruda, a odgovornost im je pripisao i za rušenje dogovora o imenovanju direktora Regulatorne agencije za komunikacije.

Na uplitanje stranaca, upozoravano je i na sjednici Narodne skupštine, koja je održana početkom ove godine. Tada su se zvaničnici Srpske, pozivali na dogovore u Laktašima i u Sarajevu, za čiju su “smrt”, opet, optužili međunarodni faktor. 

Neki bi rekli da stranci saboratiraju dogovore u BiH, kako bi tu i dalje imali svoje mjesto, a za šta su, što je već poznato, debelo plaćeni.

Da li je Šmit, posljednjim potezom, zaista nastavio niz opstrukcija ili je domaćim liderima servirao još jedan izgovor za nepostizanje dogovora? 

Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne odnose Banjaluka, kaže da je iskustvo pokazalo da međunarodni faktor nerijetko ima za cilj razvrgavanje onoga što domaći političari dogovore. To se, kaže, dešava već trideset godina.

-Sumanuto je da, kada god postoji mogućnost dogovora, postoji potreba da se reaguje, da se zamuti bistra voda, da se proizvede kriza. Na osnovu svega toga, što se dešavalo kroz godine, ne govorimo samo o visokom predstavniku, nego generalno o međunarodnom faktoru, stiče se utisak da predstavnici određenih zemalja nemaju interes da BiH krene naprijed. Naprotiv. Stičem utisak da im više odgovara da idemo unazad – smatra Šolaja.

Politički analitičar Adnan Huskić, u reagovanjima domaćih lidera vidi potrebu da se odgovornost prebaci na Kristijana Šmita.

-Prije svega, ja bih zaista volio da vidim kako će se taj njihov dogovor pretočiti u nešto konkretno. A ne, mi imamo dogovor, mi imamo dobru atmosferu… Hajde da mi, za početak, vidimo taj dogovor, a onda ćemo poslije o tome da li su stranci nešto pokvarili. Ja razumijem potrebu da se prebaci odgovornost na Kristijana Šmita, ali hajde da vidimo kako ta koalicija funkcioniše, pa da onda, eventualno, ocijenimo da li je neko uticao negativno na to. Izgovor i ništa više – smatra Huskić.

Kozmetički dogovor

Ovakvo mišljenje dijeli i politički analitičar Velizar Antić. Kaže da, iako su se stranci često miješali u unutrašnje stvari i probleme u BiH, to, ovaj put, nije slučaj.

-Njihova vizija kako bi država trebala da izgleda ili kako da se riješe neka pitanja i problemi, često su bili prepreka za dogovore naših političara. Međutim, u ovom posljednjem potezu Kristijana Šmita ne vidim uplitanje u poslednje dogovore koji su domaći političari postigli. Prije svega, Šmit se bavio potpuno drugim problemom koji nema nikakve veze sa dogovorom koji su postigli domaći političari. A veliko je pitanje da li su uopšte neki dogovor i postigli  – kaže on.

Smatra da je postignut kozmetički dogovor, kako bi imali opravdanje pred EU za dobijanje obećanih sredstava.

– Kada taj „dogovor“ dođe i na potvrdu u Parlamentarnu skupštinu BiH, vidjećemo da li će biti uslovljavanja i odustajanja od onog što je sada dogovoreno – zaključio je Antić.