Kad bismo mogli elektronski da glasamo?
Čekanje na rezultate izbora i ove godine neke podsjeća na čekanje Godoa. Zbog toga se ponovo priča o elektronskom glasanju, iako oni sa dužim stažom u izbornom procesu kažu da ni do pravih kutija još nismo stigli.
Ipak,u Privrednoj komori Republike Srpske tvrde da već dvije godine imaju rješenje kojim bi se rezultati dobili odmah po zatvaranju biračkog mjesta.
“Sistem omogućava zaista potpuno sigurno praćenje kompletnog izbornog procesa, njegov monitoring, bezbjedno prenošenje informacija do mjesta gdje se vrši očitavanje”, kaže Slobodan Dragičević, privredna komora RS.
Primjena elektronskog sistema glasanja nema podršku institucija. Iako priznaje da je ideja dobra, dugogodišnji predsjednik banjalučke izborne komisije, Aleksandar Radeta smatra da ima i mnogo nedostataka. Osim što fali para, strahuje i od zloupotreba.
“Mi i sada koristimo one željezne glasačke kutije umjesto da se naprave kutije od pleksiglasa kroz koje bi se moglo vidjeti da li je lice ubacilo glasački listić ili ne. Nemamo para ni za to”, navodi Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke izborne komisije.
Sistemu nije potrebna internet konekcija čime je spriječena mogućnost sajber-napada. U slučaju kašnjenja sa dostavljanjem rezultata CIK-u, podaci bi se automatski brisali. U Privrednoj komori ističu da početno ulaganje iziskuje 15-30 miliona maraka. Ali, kažu, po izbornom ciklusu bi se uštedilo oko 4,5 miliona, a moglo bi i da se zaradi.
“Uz našu vlastitu pamet, imamo sistem koji poslije mogu da koriste i druge države i htio bih da kažem da prodajom jednog ovakvog autorskim pravima zaštićenog sistema i država bi imala izuzetnu korist”, objašnjava Dragičević.
Politikolozi smatraju da je potrebno maksimalno iskoristiti prednosti koje tehnološki napreci pružaju. Na taj način bi se, kažu, mogle spriječiti zloupotrebe. Među najčešćim trgovina biračkim mjestima u biračkim odborima.
“Jedan od ključnih načina jeste da se iskoristi maksimum tehnoloških dostignuća kako bi se glasanje vršilo elektronskim putem što bi umanjilo značaj i uticaj biračkih odbora na regularnost izbornog procesa”, kaže Vlade Simović, doktor političkih nauka.
Sistem je već korišten na skuštinama akcionara. Pored glasanja, omogućava i da se korisnik informiše o kandidatima. Međutim, iako jednostavan toliko da ga i nepismeni mogu koristiti, čini se da njegova primjena biti itekako komplikovana.