Jedan od najvećih srpskih komediografa svih vremena Jovan Sterija Popović /1806-1856/ rođen je 13. januara 1856. godine.
Iako se smatra osnivačem srpske drame, Sterija je mnogo značajniji kao komediograf jer se tu ogledao njegov književni talent.
Sterijine komedije "Laža i paralaža", "Tvrdica", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Ženidba i udadba", "Kir Janja", "Rodoljupci" i "Beograd nekad i sad", redovne su i danas na repertoarima srpskih pozorišta.
U svojim komedijima je ismijavao mane tadašnjeg društva, naročito pomodarstvo i nadriučenost.
Poslije završenih studija prava u Kežmarku u Slovačkoj, Sterija je radio kao advokat u rodnom Vršcu, a potom je prešao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu, pa u Beogradu.
Kao načelnik Ministarstva prosvete Srbije obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, te pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja.
Sterija je učestvovao u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog".
Jovan Sterija Popović pisao je u početku pod uticajem Lukijana Mušickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantičarsku i avanturističku književnost.
U komediji, smatraju kritičari, Sterija je nadmašio sve što je u srpskoj književnosti stvoreno prije njega.
On je pisac sa velikom književnom kulturom - prvi je objektivno i kritički posmatrao savremeni život srpskog društva.
U okviru obilježavanja 150 godina od rođenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije Popovića u Novom Sadu je 1956. osnovan festival "Sterijino pozorje".
I danas, ovaj festival, na kome pozorišta iz zemlje i inostranstva učestvuju sa djelima srpskih i stranih pisaca, važi za najznačajniju pozorišnu manifestaciju u Srbiji.