Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je nedavno organizovalo radni sastanak s ciljem donošenja izmjena i dopuna Zakona o uređenju prostora i građenju, nakon odluke Ustavnog suda RS, predloženo je da se rok produži.

Odlukom Ustavnog suda, podsjetimo, utvrđeno je da odredbe članova, koje se odnose na pitanje umanjenja naknada za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata i načina plaćanja te naknade, nisu u saglasnosti s Ustavom.

U Vladi RS kažu da su osporene olakšice bile predviđene za porodice poginulih i nestalih boraca i civila, ratne vojne invalide, boračku populaciju, te izbjeglice, raseljena lica i povratnike, a s obzirom na to da se veliki broj bespravno sagrađenih objekata odnosi upravo na ove kategorije, odluka Ustavnog suda, kako napominju, u dobroj je mjeri zaustavila proces.

"Ministarstvu je iz institucija i udruženja koji predstavljaju ove kategorije stanovništva predloženo da se rok za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, koji prema Zakonu o uređenju prostora i građenju ističe 24. maja 2015. godine, produži za dvije godine", kažu u resornom ministarstvu, te dodaju da konačna odluka o produženju roka za legalizaciju još nije donesena.

Predstavnici najugroženijih kategorija stanovništva traže od resornog ministarstva, koje će biti nosilac izrade izmjena i dopuna Zakona o uređenju prostora i građenju, kao i implementacije odluka Ustavnog suda, da beneficije koje su imale ove socijalne kategorije stanovništva budu zadržane i u izmjenama i dopunama zakona, s tim da se vodi računa da se ispoštuju sve konvencije o ljudskim pravima i isti kriterijumi za sve graditelje, bilo da su bespravni ili poštuju zakonom propisanu proceduru.

"Izmjenama i dopunama zakona bi se pitanje naknada za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata za navedene kategorije stanovništva regulisalo na način da se socijalno osjetljive kategorije stanovništva izjednače u pravima, odnosno da se zadrže prava koja su ovim kategorijama stanovništva data osporenim odredbama, s tim da se ista prava daju i legalnim graditeljima iz ovih kategorija stanovništva. Tako bi oni imali ista prava i time bi se, na neki način, izbjegle eventualne povrede konvencija o ljudskim pravima", saopšteno je iz Ministarstva te podvučeno da je cijena legalizacije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Prema riječima Zdravke Karlice iz Prijedora, iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca, produženje roka za legalizaciju bilo bi veliko olakšanje za ovu kategoriju stanovništva.

"Kada je riječ o Prijedoru, dosta ljudi trenutno je u postupku legalizacije sagrađenih objekata. Oni koji su prilikom gradnje poštovali program projekta dobijen od opštine nisu imali problema. Veoma je važno da se rok produži, da se pokaže razumijevanje za našu situaciju, jer kada govorimo o ovoj kategoriji, u najvećem broju to su majke i djeca", napomenula je ona, ističući da su cijene legalizacije previsoke.

"Samo u jednom slučaju, prije nekoliko godina, za legalizaciju je plaćeno 4.000 KM", rekla je Karlica i dodala da bi voljeli kada bi naknade bile minimalne, odnosno realne u odnosu na kategoriju na koju se odnose.

"Vrlo je bitno da bespravni graditelji shvate da je podnošenje samog zahtjeva za legalizaciju u njihovom interesu, jer je zahtjev osnov za privremeno zadržavanje objekta dok se postupak pravosnažno ne okonča, a takođe objekat se onda može legalno priključiti na objekte komunalne infrastrukture", poručeno je u Vladi RS.