Dolaskom jeseni, mnoge povrtne kulture završavaju svoju vegetaciju. Nekima od njih jesenja i zimska hladnoća ne smeta te one, iako usporeno, i dalje rastu. U ranu jesen tlo je i dalje toplo za brzo klijanje te područja toplije klime mogu produžiti uzgojnu sezonu na još nekoliko sedmica.

 

Sa dolaskom jeseni dani su još topli, ali su noći hladne. Nastavlja se sa berbom ljetnog povrća, uklanjaju se biljni ostaci, pripremaju gredice i površine za sjetvu jesenjeg i zimskog povrća.

 

Ono što je bitno jeste da se veliki broj biljnih vrsta može sijati tokom septembra i oktobra. Zimska salata, matovilac, rukola, rotkvica, špinat i rotkva su samo neke vrste povrća koje u ovom mjesecu možemo posijati. Izbor vrsta je veći ukoliko se sadnja obavlja u plastenicima.

 

Od sredine avgusta do kraja septembra preporučuje se sijanje zimske salate. U zavisnosti od vremenskih uslova, njeno sjeme niče za osam do 20 dana. Sjetva se može obaviti sukcesivno, odnosno svakih sedam dana. Na taj način možete obezbijediti berbu kroz duži period. Možete je posijati na otvorenom, na gredicama prekrivenim agrotekstilom ili u plastenicima. Treba je umjereno đubriti, jer će đubriva bogata azotom dovesti do truljenja.

 

Takođe, u avgustu i septembru možete posaditi i matovilac. Nikada ga ne treba uzgajati na gredicama na kojima su ranije uzgajane zelena salata ili drugo lisnato povrće. Dobro uspijeva poslije crvenog luka, bijelog luka, krompira i mahunarki. Niče za osam do 14 dana. Raste od jeseni do ranog proljeća. Sjeme je sitno i sije se na dubinu od 1 cm. Kada mlade biljke imaju tri do četiri lista, one se prorijede da razmak između njih bude 10 do 15 cm. Bolje raste u plasteniku s obzirom na to da mraz može da spali njegovo lišće, piše Agroklub.

 

Rukolu, sa druge strane, možete sijati tokom cijele godine. Najbolje je posijati je do kraja oktobra. Međuredni razmak treba da bude oko 25 cm, a redni između tri i pet cm.

 

Sjetva špinata se preporučuje u avgustu ukoliko želite imati berbu u septembru i oktobru. A u devetom i desetom mjesecu možete posijati špinat koji ćete brati tokom zime i na proljeće. Sjetva je direktna. Dubina sjetve je dva centimetra, razmak između biljaka treba da je između 20 i 25 cm. Možete brati pojedinačne listove ili odsjeći cijelu biljku na 2,5 cm iznad površine zemlje.

 

Kada sadite bijeli luk, koji ćete koristiti kao mladi, tada je sjetvu najbolje obavljati tokom septembra. Sadnja ozimog, koji treba brati sljedeće godine, obavlja se u oktobru. Crveni luk na istu gredicu dolazi poslije tri do četiri godine.

 

U toku jeseni mogu se sijati rotkvice, mrkva, peršun i druge vrste povrća koje mogu prezimiti.

 

Bob je takođe jedna od biljaka koju možete posaditi u jesen. On hrani tlo i sprečava oticanje tla pa je njegova sadnja na jesen veoma dobra priprema tla za sadnju biljaka u proljeće. Može izrasti i do 30 metara u visinu, pa je njegove grane potrebno učvrstiti kako ne bi popucale.

 

Pored boba, šparoga je povrtna biljka koja se može lako uzgojiti ukoliko je tlo dobro očišćeno i pripremljeno za sadnju. Nažalost, nemojte brzo očekivati dozrijevanje šparoge. Ona će biti spremna za branje tek dvije godine nakon sadnje. Dvije godine se čine puno - i jesu, ali zbog finog okusa vrijedi pričekati.

 

Osim povrća, u jesen se sije i sadi cvijeće. Veliki broj lukovica sadi se tokom septembra, oktobra i novembra. Tako da u vaš vrt možete da posijete sjeme nevena i sličnih cvjetnica. Ovakva sjetva će obezbijediti brzo nicanje i rast tokom proljeća. Ostatke biljaka iz bašte i dvorišta možete kompostirati, kao i opalo lišće. U ovom periodu potrebno je orezati grmove i drveće, iskopati gomolje cvijeća koje ćete sačuvati tokom zime.

 

Jesenja sadnja drveća i grmlja nudi niz prednosti u odnosu na proljećnu sadnju. Hladnije temperature ovim biljkama će biti lakše, pa je manja mogućnost da pate od toplinskog stresa. Kad temperature vazduha postanu hladnije od tla, usporava se novi rast, što biljkama omogućava usmjeravanje energije na razvoj korijena. Vlaga od padavina takođe pomaže drveću i grmlju da uspostave snažne korijenske sisteme. Većina listopadnog grmlja može se uspješno posaditi u jesen.

 

Proljećne cvjetajuće zimzelene biljke, poput rododendrona i drugih azaleja, takođe preferiraju jesenju ili ranu proljećnu sadnju. U vrućim klimama jesenja sadnja u voćnjaku je idealna, jer korijenski sistem biljke ima više vremena tokom jesenjih i zimskih mjeseci. Osim sadnje novog grmlja i drveća, jesen je najbolje vrijeme za podjelu ili premještanje trajnica kojima treba više prostora za rast, posebno onih koje cvjetaju u proljeće ili ljeto, na primjer, ljiljana, irisa i božura.

 

Od drveća možete posaditi crveni dren, magnoliju, judino drvo, japanski javor i tamariku.