Zašto se na Krstovdan jede grožđe? Evo šta kaže narodno vjerovanje
Na jesenji Krstovdan grožđe ima posebno mjesto na trpezi. Prema narodnom vjerovanju, simbolizuje plodnost i obilje, dok običaj njegovog dijeljenja izražava želju za zdravljem i blagostanjem.
Grožđe ima posebnu ulogu u današnjem danu.
U narodnoj tradiciji, jesenji Krstovdan koji se uvijek proslavlja 27. septembra oduvijek je bio dan kada se simbolično "zatvara" ljetnji period i ulazi u jesen, vrijeme smirenja, berbe i zahvalnosti za plodove zemlje. Upravo zato se u mnogim krajevima ovog dana na trpezi posebno izdvajaju sezonske namirnice, a među njima posebno mjesto zauzima grožđe.
Prema narodnom vjerovanju, grožđe na jesenji Krstovdan ima dublju simboliku. Smatra se da ovo voće predstavlja plodnost, obilje i završetak jednog životnog ciklusa, baš kao što vinova loza na jesen daje svoj puni rod. Zbog toga se vjeruje da konzumiranje grožđa na ovaj dan donosi blagoslov za naredni period i podsjeća na zahvalnost za sve što je tokom godine "ubrano".
U nekim krajevima postoji i običaj da se grožđe dijeli u krugu porodice, kao simbol zajedništva i dobrih želja. U Banatu je opstao običaj da se tanjir sa grožđem posle dolaska iz crkve sa liturgije dijeli komšijama za zdravlje, blagostanje i zajedništvo. Svako zrno se posmatra kao mali znak sreće i napretka, pa se vjeruje da što je grožđe slađe, to će i godina koja dolazi biti bolja i plodnija.