Procjenjuje se da će biti zasijane iste površine kao prošle godine kada je pod ozimim usjevima bilo 16,5 hiljada hektara, od čega pšenica na 14,5 hiljada. Podrška resornog ministarstva nekim ratarima je podstrek da povećaju površine pod hljebnim žitom. 

Na Poljoprivrednom dobru “Semberija” radi se punom parom. Da bi obezbijedili dobar i stabilan prinos, na osnovu analize zemljišta unose potrebnu količinu mineralnog đubriva i siju odgovarajuće sorte sjemena.

Agronom Nikola Krstović kaže da će za vlastite potrebe ječmom zasijati oko 70 hektara, dok će pšenicom biti zasijano oko 500 hektara.



- Uslovi za sjetvu pogodni, bilo je padavina pa je zemljište dobro pripremljeno i bogato vlagom što je bitno za klijanje i nicanje – ocjenjuje stručnjak. 

Iako je repromaterijal znatno skuplji u odnosu na prošlogodišnju sjetvu, brazda neće biti kraća. Neki ratari planiraju i da povećaju površine pod hljebnim žitom.

Ratar iz Čardačina Milan Čobić primjeniće svu agrotehniku.

 
- Sjetva je mnogo skupa. Malo ćemo smanjiti đubrivo, malo pliće orati pa smanjti potrošnju goriva, ali mi smo naučili sijati pa ćemo to raditi pošto god je. Uvijek je bio isti odnos 200, 300 kilograma merkantilne za 100 kilograma sjemenske pšenice. Kad imamo stoku moramo sijati, treba hrana za stoku i treba slama i treba svašta nešto. Država pomaže i hvala joj – kaže Čobić za portal InfoBijeljina.
   
Na većim površinama ratari neće štedjeti na đubrivu, jer samo tako mogu računati i na prinos, međutim na pojedinim manjim parcelama proizvodnja će biti zasnovana bez upotrebe mineralnih đubriva.

Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da oni koji ne bace mineralno đubrivo u jesen, ne mogu očekivati visok i stabilan prinos, jer biljka neće imati dovoljne količine hraniva preko zime i to se ne može nadoknaditi u proljeće. 

Procjenjuje se da je ovogodišnja sjetva skuplja za 50 posto i da će za pšenicu koštati preko 2.000 maraka po hektaru prema sadašnjim cijenama repromaterijala.

Osim 500 maraka po hektaru zasijane pšenice i regresiranog goriva, resorno mnistarstvo regresira i korištenje domaćih sorti strnih žita kako bi pomogli poljoprivrednicima i smanjili troškove proizvodnje.

Optimalni rok za sjetvu ječma je od 1. do 15., za pšenicu od 10. do 25. oktobra, a u zavisnosti od vremena rokovi se pomjeraju.