Prema podacima Odjeljenja za privredu i poljoprivredu grada Bijeljina, u ukupnoj sjetvi jesenja sjetva učestvuje sa 31 odsto, odnosno obavlja se na 16.000 hektara, od ukupno 50.000 hektara obradivog zemljišta u Semberiji. 

Od toga, pod pšenicom je zasijano 12.300 hektara, ječmom 2.800 hektara, tritikalama 300 hektara, a uljanom repicom na 400 hektara. 

Ove godine, poljoprivredni proizvođači su povećali površine pod strnim žitima, prije svega zbog klimatskih promjena, ali i zbog povoljnije cijene sjetve ovih kultura. 

"Ono što je najveći problem ratara jeste otkupna cijena pšenice. Svake godine ona se određuje tek posle žetve. Gradska uprava je zbog toga uputila inicijativu resornom ministarstvu da se odredi zaštitna cijena pšenice, kako bi domaća pšenica bila konkuretna u okruženju", rekao je Sreten Vučković, službenik iz gradskog Odsjeka za poljoprivredu. 

On je podsjetio da, ukoliko poljoprivredni proizvođači ne izvrše upis načina korišćenja obradivih površina u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge /APIF/, koji se vrši svake godine od januara do 15. maja, ne mogu ostvariti pravo na podsticaje. 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede registrovanim domaćinstvima isplaćuje podsticaje u iznosu od 250 KM po hektaru i pet feninga po kilogramu pšenice, ukoliko obrađuju više od jedan i po hektar zemljišta i kupuju deklarisano zrno pšenice.