FOTO: null

Na sjevernoj Zemljinoj polulopti počela je jesen. Šta je jesenja ravnodnevica?

Dolaskom jeseni Sunce pod pravim uglom presijeca nebeski ekvator označavajući jesenju ravnodnevicu ili ekvinocij.

Riječ ekvinocij na latinskom znači jednaka noć (equi - jednaka, nox - noć): tada su noć i obdanica iste dužine, grubo govoreći. Zapravo je u pitanju razlika od nekoliko minuta. 

Ekvinocij se dešava dva puta godišnje, kad se Sunce nalazi tačno iznad ekvatora, što uzrokuje graničnu liniju između područja gdje je dan i područja gdje je noć, a koja prolazi kroz oba pola.

Na dan ravnodnevice, svako područje na planeti može da uživa u istoj količini dnevne svjetlosti i noći.

Ekvinocij u martu najavljuje proljeće, a u septembru označava početak jeseni. 

Na južnoj polulopti desiće se suprotno od našeg dijela planete – u trenutku jesenje ravnodnevnice na sjevernoj, južna polulopta dočekuje svoje godišnje doba buđenja i cvjetanja, proljeće.

Zemlja nije jedina koja ima ovu vrstu pompezne najave godišnjih doba. Naš kosmički komšija, gasoviti džin Saturn, takođe ima svoju verziju ravnodnevnice. Doduše, sa nešto većim vremenskim razmakom nego što je to slučaj na Zemlji. Na ovoj planeti, proljećni i jesenji ekvinocij nastupaju otprilike na svakih 15 godina, kako je Saturnu potrebno nevjerovatnih 30 da obiđe svoj krug oko Sunca.

Nasuprot proljećne i jesenje ravnodnevice, koje označavaju početak proleća odnosno jeseni, početak ljeta i zime se označava u junu i decembru kad se događa solsticij. Tada slavimo najduži odnosno najkraći dan u godini. 

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )