Republika Srpska
16.02.2024.
08:47
Jelena Đaković Dević upozorava da su EPIDEMIJE NEIZBJEŽNE
Izvor: srpskainfo.com
0
Podijeli
Roditelji u Republici Srpskoj se vrlo često, nažalost, odlučuju da vakcinišu djecu od određenih oboljenja tek kada čuju da se desio neki teški klinički smrtni slučaj, upozorila je Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Ona je dodala da se trenutno u Republici Srpskoj bilježi 96 slučajeva velikog kašlja, a kako je dodala, većina njih je upravo iz Banjaluke.
– Ukoliko govorimo o oboljenjima koja se mogu spriječiti vakcinacijom, onda je sigurno da će, ukoliko se dovoljan broj djece ne vakciniše, vremenom doći do većeg broja oboljelih, a time i do izbijanja epidemije – upozorila je Jelena Đaković Dević u intervjuu za Nezavisne novine.
Kako je istakla, Institut za javno zdravstvo svake godine prati obuhvat vakcinacije, a prema podacima koje imaju za 2022. godinu, uočeno je da je obuhvat vakcinacije za prvu godinu života oko 90 odsto.
Kako je istakla, Institut za javno zdravstvo svake godine prati obuhvat vakcinacije, a prema podacima koje imaju za 2022. godinu, uočeno je da je obuhvat vakcinacije za prvu godinu života oko 90 odsto.
- Međutim, imamo problem sa vakcinama koje slijede nakon prve godine života beba, a to je MRP vakcina, čija jedna komponenta štiti od morbila, a čija se prva doza daje u prvoj godini života i pred školu. Obuhvat prvom dozom ove vakcine je 69 odsto, a sa drugom oko 76 odsto, što je veoma daleko od potrebnih 95 odsto za ostvarenje kolektivnog imuniteta – ističe Jelena Đaković Dević.
Smrtonosno nepovjerenje
Kada je riječ o kombinovanoj petovalentoj vakcini koja štiti jednim dijelom od velikog kašlja, ističe epidemiloginja, takođe je smanjen broj revakcinisane djece, a to utiče na uslove u kojima se može pojaviti epidemijski oblik ovih bolesti.
– U Republici Srpskoj djeca se vakcinišu protiv deset zaraznih bolesti koje mogu prouzrokovati teške infekcije, pa čak, nažalost, i smrtne ishode. Ove bolesti su u svom kliničkom obliku veoma teške, kao što su difterija, tetanus, veliki kašalj, kao i dječja paraliza, ali i lakši oblici bolesti koje u određenom procentu mogu imati komplikacije – rekla je Jelena Đaković Dević.
Kako je dodala, i morbile u određenom procentu mogu dati vrlo teške i po život opasne komplikacije.
–Ako govorimo o MRP vakcini, procenat vakcinacije prvom dozom je 69 odsto, dok je sa drugom negdje oko 76 odsto, kada je riječ o kombinovanoj petovalentnoj vakcini, tu imamo problem sa revakcinacijom, tu su brojevi nešto niži – rekla je Jelena Đaković Dević.
Ona je istakla da nema egzaktnih podatake o stavovima i mišljenjima roditelja u Srpskoj, pa i o razlozima za nevakcinisanje djece, ali u skladu sa podacima iz svijeta može se zaključiti da pada povjerenja u sigurnost vakcina, postoje sumnje u njihov kvalitet, a znatan je i uticaj raznih tekstova koji se danas mogu pronaći na internetu.
Mogu li kazne “slomiti” antivaksere
–Danas, nažalost, odbijanje vakcinacije nije samo pitanje epidemiologa, ova pojava postaje nešto što bi mogli komentarisati ne samo medicinski stručnjaci, nego i komunikolozi, sociolozi, kao i psiholozi. Na našem području je primijećeno da je kod roditelja najviše sporna MRP vakcina protiv morbila, a razlog za to je jedan sporni članak iz 1998. godine u kojem je tim ljekara iz Velike Britanije tvrdio da je ova vakcina povezana sa autizmom. Članak je povučen, ali je strah kod roditelja ostao – podsjetila je Jelena Đaković Dević.
– Moramo da budemo sigurni da oni imaju prave informacije, sigurno je da različite grupe roditelja informacije dobijaju na različite načine. Takođe, na nama je da razumijemo roditelje, da im pružimo što više informacija, i da ih oni shvate na pravi način – rekla je Jelena Đaković Dević.
Govoreći o zakonima u RS, koji omogućavaju roditeljima da plate kaznu i ne vakcinišu dijete, sagovornica kaže bi o tome trebalo da se vode diskusiju u širim krugovima, kako bi se razmotrilo da li bi rigoroznije mjere donijele značajniji rezultat.
-Sa druge strane, ukoliko znamo da nevakcinisane osobe ugrožavaju ne samo svoje zdravlje nego ugrožavaju djecu koja nisu dovoljno stara da prime vakcinu ili imaju određeno hronično oboljenje pa ne mogu da prime vakcinu, onda svakako sam čin nevakcinisanja predstavlja faktor koji utiče na javno zdravlje u jednoj zajednici ili kolektivu i o tome treba voditi računa – zaključuje Jelena Đaković Dević.