Danijela Kovačević, službenik za odnose sa javnošću Republičke uprave za igre na sreću, navela je da je na području RS registrovano 14 pravnih lica koja imaju licencu za priređivanje kladioničkih igara na sreću.

"Uvidom u evidencije, u 2016. godini otvoreno je 317 uplatnoisplatnih mjesta, dok je 179 prestalo s radom", rekla je Kovačevićeva. 

Najviše uplatnoisplatnih mjesta sportskih kladionica ima u Banjaluci, i to 223, zatim u Bijeljini 58 i Doboju 29. 

Prostom računicom to znači da, na primjer, u Banjaluci jedna sportska kladionica dolazi na 895 stanovnika. 

Sociolog Vedran Francuz komentariše da se ljudi često upuštaju da traže izvore egzistencije putem sreće i da je to svakako jedan od razloga zašto je danas popularno klađanje. 

"Ljudi bježe od svakodnevnih problema. Tipično za Balkan, naš čovjek kada se nalazi u teškoj materijalnoj situaciji okreće se kladionicama, ali isto tako alkoholu i drugim porocima", izjavio je Francuz.

On pita zašto su neke kladionice blizu škola, te zašto na malom prostoru ima toliki broj kladionica. 

"Zašto Banjaluka ima tako veliki broj kladionica, zar to nije previše za jedan grad", upitao je Francuz. 

Takođe je dodao da je s psihološke strane klađenje vrsta bolesti koju čovjek često ne uspije sebi priznati da je ovisnik. 

Većina onih koji idu u sportske kladionice se ne slažu da je to ovisnost i kažu da to više gledaju kao razbibrigu, a ponekad i nešto dobiju. 

"Volim sport i pratim razna dešavanja, pa što onda da i ne pokušam nešto da dobijem u kladionici, a uložim marku na tiket", rekao je jedan Banjalučanin.