Polemike o imovini traju još od 2005. kada je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Republički zvaničnici tvrde da imovina u BiH pripada entitetima za šta uporište postoji u Dejtonskom mirovnom sporazumu, uz opasku da BiH nema nadležnost da reguliše pitanje državne imovine.

U prilog navode i činjenicu da je u Brčkom problem imovine riješen tako što je ona postala vlasništvo distrikta, dok bošnjački političari žele da pitanje imovine stave u okvir "državnog vlasništva".

U jednom momentu se čak i spekulisao da će Kristijan Šmit, koji se nalazi u fotelji visokog predstavnika, a kojeg Srpska ne priznaje jer nije izabran u skladu sa procedurama u UN, nametnuti zakon o državnoj imovini, do toga nije došlo.

Ipak, pri OHR-u je formirana određena komisija koja se bavila time, dok je i Šmit svojevremeno pozvao Parlamentarnu skupštinu BiH da uz njihovu pomoć radi na donošenju "državnog zakona kojim će se regulisati pitanje državne imovine", naglasivši da je neprihvatljivo da investicije u BiH ne mogu biti u punom smislu izvedene, jer nema sprovođenja odluka Ustavnog suda BiH i odgovarajućeg zakonodavstva.

Posljednji put da u Parlamentarnoj skupštini bude usvojen akt koji se tiče imovine propao je krajem prošle godine. Tada je Kolegijum Predstavničkog doma, u kojem su bili Nebojša Radmanović (SNSD), Marinko Čavara (HDZ BiH) i Denis Zvidzić (NiP), sa dva glasa "protiv" i jednim "za", zaustavio prijedlog koji su, preglasanjem srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, usvojili i ka Parlamentarnoj skupštini poslali bošnjački i hrvatski član, Denis Bećirović (SDP) i Željko Komšić (DF).

Međutim, ista verzija zakona o državnoj imovini ponovo je prije  nekoliko dana upućena u proceduru.

Ovaj put iza njega su stali bošnjački poslanici u Predstavničkom domu Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić, a akt je upućen po hitnoj proceduri što znači da o njemu neće prvo diskutovati Kolegijum doma, u koji je u međuvremenu ušao SDS-ov Darko Babalj umjesto Radmanovića kao posljedica promjene većine u tom domu.

Iako su pojedini pravnici za prijedlog Bećirovića i Komšića isticali da je riječ o antidejtonskom rješenju, punom nepravilnosti, Emrić za "Glas" kaže da su se na ovaj potez odlučili zbog govora Šmita na sjednici Savjeta bezbjednosti kada je ukazao da se mora riješiti pitanje imovine.

- Treba nam konačno rješenje da bi se imovina stavila pod punu kontrolu. Kolegijum doma je trebalo i prošli put da pusti zakon u proceduru i da se o njemu priča, traga za rješenjima. Došlo je vrijeme da se otvaraju sve teme i zato, između ostalog, ide po hitnom postupku jer je to način da otvorimo

raspravu - izjavio je Emrić koji smatra da bi sjednica mogla da bude već 27.

novembra, za kada je zakazana prva posebna sjednica na kojoj će poslanici i delegati postavljati pitanja predstavnicima Savjeta ministara BiH.

Upućivanje prijedloga zakona o državnoj imovini je, s druge strane, ponovo izazvalo oštru političku polemiku unutar Republike Srpske. Dok vlast upozorava da se radi o pokušaju novog prenosa nadležnosti i direktnom udaru na ustavni poredak, dio opozicije optužuje vladajući SNSD za ćutanje i dogovore.

Prvo je upravo Babalj otkrio da je upućen novi prijedlog, pitajući zbog čega o tome SNSD mudro ćuti i ističući da će se pokazati da li je "ćutanje vlasti iz Srpske u institucijama BiH dio dogovora sa takozvanim visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom".

U prvoj reakciji na te navode, lider SNSD-a Milorad Dodik je naveo da u Predstavničkom domu ima osam ljudi koji će biti protiv, da Babalj može da bude deveti i nađe još kako bi ih bilo deset.

- Ne postoji tema o imovini - istakao je Dodik.

Šefica Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić podsjetila je da je Stranka za BiH 2008. godine identičan prijedlog teksta zakona koji danas predlažu bošnjački poslanici uputila u parlamentarnu proceduru, a da je 2009. protiv njega bilo deset srpskih glasova.

- Završili smo priču o imovini, jedino je potrebno srpsko jedinstvo. Nas je osam, a potrebno je da vidimo ko će biti odgovorni Srbi iz SDS-a i PDP-a i da to oborimo - rekla je Vulićeva.

Babalj i njegov kolega iz SDS-a Mladen Bosić nisu odgovarali na pozive, kao ni kadrovi PDP-a u Predstavničkom domu Branislav Borenović i Mira Pekić.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD) juče je poručio da SNSD odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi o pitanju imovine, jer je ono riješeno Dejtonskim sporazumom.

Odnos snaga

SNSD u Predstavničkom domu ima šest poslanika. Iz Srpske su u tom domu i još dvoje iz Srpskog kluba, a to su Milan Petković (Ujedinjena Srpska) i Čedomir Stojanović (DEMOS).

U poslaničkom Klubu SDS/PDP/Lista za pravdu i red sjedi pet poslanika.