Jedan bahati vozač - 300 neplaćenih kazni
Rekorder po broju saobraćajnih kazni koje nije platio živi u opštini Sarajevo Centar i državi duguje 43.063 marke, a ta svota nagomilala se zbog čak 300 počinjenih prekršaja!
"Uglavnom se radi o prekršajima za neposjedovanje vozačke dozvole i upravljanje neregistrovanim vozilom", potvrđeno je "Nezavisnim" iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Irfan Nefić, portparol MUP-a Sarajevskog kantona, kaže da ne zna detalje o konkretnom slučaju, ali i dodaje da postoje mehanizmi da se ovakvi vozači adekvatno sankcionišu.
"U saradnji s Općinskim sudom možemo oduzeti vozilo kojim su izvršeni prekršaji. Mi smo u prethodnom periodu oduzeli 15 do 20 automobila i motocikala", kazao je Nefić.
Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH dodaju da bh. vozači po osnovu neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje duguju ukupno 60 miliona maraka.
Amila Opardija, portparol IDDEEA, potvrdila je da je tokom prošle godine po osnovu saobraćajnih prekršaja ukupno naplaćeno 27 miliona maraka, a za prvih šest mjeseci ove godine po istom osnovu naplaćeno je 14 miliona KM.
"Najviše je izrečeno i ujedno naplaćeno kazni za prekoračenje brzine, upravljanje vozilom u alkoholiziranom stanju, nevezivanje sigurnosnog pojasa, upravljanje vozilom bez vozačke ili sa nevažećom vozačkom dozvolom, upravljanje vozilom bez upaljenog svjetla, te nepropisno parkiranje", navela je Opardija.
Stručnjaci koji se brinu za bezbjednost na putevima smatraju da je cifra, koja pokazuje da vozači duguju 60 miliona maraka, velika, te dodaju da bi institucije morale da pronađu adekvatne mehanizme za efikasniju naplatu "napisanih" saobraćajnih kazni.
Ujedno upozoravaju da bi veća svota, od sume koja se slijeva po osnovu naplaćenih prekršaja, trebalo da se vraća u ovu oblast, odnosno u povećanje bezbjednosti učesnika u saobraćaju.
"Više puta upućivali smo inicijativu da se novac od kazni usmjerava u bezbjednost saobraćaja, ali do sada nije bilo podrške za takav prijedlog", navodi Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.
On dodaje da je prijedlog bio da kod nas bude uveden model kao što je to slučaj u Srbiji. Naime, u susjednoj državi dio novca, naplaćen po osnovu saobraćajnih prekršaja, ide u opremanje policije, a dio lokalnim zajednicama kako bi ulagale u bezbjednost saobraćaja na svojim teritorijama.