Kako je istaknuto, proteklih mjeseci došlo je i do osjetnog povećanja broja zaposlenih, naglašavajući da je u drugom kvartalu bilo 9.000 zaposlenih više nego u istom periodu lani.

 

"U julu je nastavljen rast zapošljavanja sa oko 6.800 novoregistrovanih u poređenju s junom, dok je u istom periodu lani zaposlenost padala za 700 ljudi na mjesec", istaknuto je.

 

Što se tiče plata, u drugom kvartalu rasle su za 4,8 odsto u odnosu na isti period lani, te za 3,6 odsto u julu u odnosu na jul prethodne godine. Ako se u obzir uzme inflacija, naglasili su da je realan rast iznosio oko tri odsto.

 

"U određenoj mjeri nominalni rast plata uzrokovan je nestašicom radnika  zbog znatnog odlaska radne snage, ali i zbog viših plata u javnom sektoru, kao što su zdravstvo i bezbjednosni sektor", istakli su oni.

 

Dodali su da u ove podatke nisu uključena mikropreduzeća, za koje je naglašeno da predstavljaju značajan udio u radnoj snazi.

 

Što se tiče deficita, istakli su da je u proteklih godinu dana on na stabilnom nivou i iznosi 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda ako se uzme prosjek protekla četiri kvartala, te 3,4 odsto u četiri kvartala do marta. Ovi podaci zanimljivi su imajući u vidu da je protekle godine došlo do rasta javne potrošnje zbog pandemije.

 

Kada je riječ o generalnoj političkoj situaciji, u izvještaju upozoravaju da su najveći rizici za ekonomiju zbog "političke dinamike usmjerene ka konfrontaciji", te citiraju ocjene koje je iznijela rejting agencija "Standard&Poor's".

 

"Međutim, S&P smatra da su ovi rizici uravnoteženi relativno balansiranim mjerama protiv pandemije i dobrim upravljanjem javnim dugom", istaknuto je u ovom izvještaju.

 

Iako to nije eksplicitno navedeno, indirektno se implicira da je dio razloga ove stabilnosti u činjenici da je Međunarodni monetarni fond isplatio BiH 305 miliona evra kroz specijalna prava isplate, u sklopu paketa od 455 milijardi evra namijenjenih za pomoć globalnoj ekonomiji.

 

Osim nestabilne političke situacije, kao najveći potencijalni rizik vide dalji razvoj pandemije zbog velikog broja novooboljelih i relativno niske procijepljenosti stanovništva.

 

"Nedavno je ponovo došlo do porasta stope smrtnosti koja iznosi 330 mrtvih na 100.000 stanovnika, što je među najvišom stopom u regionu", naglasili su u ovom izvještaju.

 

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže za "Nezavisne" da je povećanje plate od 4,8 odsto nominalno i da, prema njenom mišljenju, nije ni blizu dovoljno da bi radnici imali pristojan život.

 

"Ovo povećanje plata do koga jeste došlo prvenstveno je rezultat povećanja najnižih plata, kao i zbog povećanja plata u javnom sektoru i rasterećenja poslodavaca od strane vlade", naglasila je ona.

 

Kako ističe, činjenica da radnici odlaze iz BiH svjedoči da oni nisu zadovoljni primanjima, a za to Mišićeva, kako ističe, prevashodno krivi poslodavce.

 

"Ima i časnih poslodavaca, ali značajan broj njih otjerao je radnike svojim nekorektnim odnosom prema njima i niskim platama. Kada smo ih prije pet godina upozoravali na to i sugerisali da povećaju plate, smijali su nam se i govorili da to reguliše tržište. Pokazalo se da reguliše tržište, ali na način da radnici odlaze. Sada dovode Turke da rade jer su radnici otišli", kaže Mišićeva.