Vlada RS dostavila je u parlamentarnu proceduru nacrt nove strategije borbe protiv korupcije u Srpskoj od 2018. do 2022. godine i informaciju o realizaciji još važeće Strategije koja je dobila "zeleno svjetlo" prije pet godina. RS je, prema navodima iz dokumenata, uradila dobar dio posla kada je riječ o zakonskim i podzakonskim aktima koji se tiču borbe protiv korupcije, ali je neophodno jače raditi na ciljevima.

Posebno je naglašena činjenica da je RS usvojila nekoliko važnih zakona među kojima su Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju i novi Krivični zakonik RS u kojem su propisana brojna krivična djela koja mogu da se dovedu u vezu sa korupcijom, ali i strože kazne.

Prema podacima iz materijala, koji će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS naći na sjednici 6. februara, identifikovane su rizične oblasti u kojima bi trebalo djelovati. Radi se o republičkoj upravi i lokalnoj samoupravi, unutrašnjim poslovima, pravosuđu, javnim službama sa osvrtom na zdravstvo i obrazovanje, kao i na zapošljavanje, imovinsko-pravne odnose, finansije i privreda, nevladin sektor te političke organizacije.

Napomenuto je da su u RS realizovana dva od ukupno tri zajednička strateška prioriteta važeće Strategije i to jačanje integriteta i djelotvorna zaštita prijavljivača koruptivnog ponašanja, takozvanih zviždača.

- Realizaciju trećeg prioriteta, odnosno sprečavanje sukoba interesa je neophodno obezbijediti intervencijom u odnosu na važeći Zakon koji reguliše sprečavanje sukoba interesa u organima vlasti RS - naglasili su u Ministarstvu pravde RS.

Analiza je pokazala nezadovoljstvo javnosti zbog nedovoljne kontrole rada sudija i tužilaca, a od ključnog značaja za borbu protiv korupcije su sudske odluke jer se, naglašeno je,  samo izricanjem adekvatnih sankcija šalje jasna poruka da se takvo ponašanje ne isplati i da slijede kazne.

- Propisi pružaju dobru osnovu za sankcionisanje, kazne su dosta visoke, međutim, praksa pokazuje da je kaznena politika sudova još blaga jer se izriču minimalne zatvorske kazne ili niske novčane. Poseban problem predstavlja izricanje velikog broja uslovnih osuda za koruptivna krivična djela - navedeno je u informacijama Vlade.

Plan nadležnih je i da bude povećana edukacija službenika i namještenika na lokalnom nivou te dodatna informatička povezanost organa i institucija javnog sektora.

Pomoćnik ministra pravde RS Jelena Vukadinović kazala je da su zadovoljni onim što je realizovano do sada i dodala da RS nastavlja sa borbom protiv korupcije na osnovu postojećih dokumenata i novih ciljeva. Važan korak je, kaže, i aplikacija koja će u narednom periodu biti dio brojnih institucija, a kojom je omogućeno anonimno prijavljivanje korupcije. Plan je da postojeća aplikacija za prijavu sumnje na korupciju i druge nepravilnosti, koja je za sada dostupna na internet stranici Vlade, ministarstava te Pravobranilaštva RS, bude instalirana i u drugim institucijama u javnom sektoru.

- U fazi smo realizacije da se ona proširi na pravosudne institucije i jedinice lokalne samoupravne, a zatim slijede i ostale javne ustanove. Imovinsko-pravna oblast je posebno interesantna kada je riječ o ovoj borbi i notari će imati veliku uloga prilikom sačinjavanja ugovora kako bi se onemogućile zloupotrebe - rekla je Vukadinovićeva. Očekuje da bi Strategija mogla stupiti na snagu sredinom godine. 

Zamjenik šefa poslaničkog Kluba SDS-a u parlamentu RS Miladin Stanić smatra da nema istinske želje da se uhvati u koštac sa korupcijom jer je, kaže, sam vrh RS korumpiran.

- Kompletan sistem ne funkcioniše. Kadija te tuži, kadija ti sudi - rekao je Stanić.

Strateški ciljevi

* jačanje institucionalnog i pravnog okvira za borbu protiv korupcije

* efektivnije iskorištavanje kapaciteta i saradnje u otkrivanju, procesuiranju i kažnjavanju

* jačanje transparentnosti i integriteta javnog sektora

* obezbijediti adekvatno korišćenje IT tehnologija

* podizati svijest građana i javnosti