Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2018. direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Momir Tošić rekao je da je ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene povećan za 6,77 odsto, a njegova vrijednost iznosi 31,851 milijardu KM.

- Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 62,56 odsto, što je više za 1,37 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok spoljnotrgovinski deficit u prošloj godini iznosi 7,335 milijardi i povećan je za 3,86 odsto u odnosu na 2017. godinu - rekao je Tošić.

Dodao je da je EU i dalje najznačajniji partner BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni jer u Evropsku uniju bude izvezen 72,1 odsto od ukupnog izvoza, a uvezeno 66,2 odsto od ukupnog uvoza, dok je najznačajniji partner po obimu spoljnotrgovinske razmjene iz EU Hrvatska.

Tošić je istakao da je nedovoljna pokrivenost uvoza izvozom od 48,4 odsto povećana u odnosu na 2017. godinu zahvaljujući povećanju izvoza u Hrvatsku za 14,21 odsto, dok je uvoz iz Hrvatske povećan za 5,55 odsto.

- Drugi po značaju spoljnotrgovinski partner BiH je CEFTA, gdje izvozimo 17,2 odsto, a uvozimo 15 odsto - rekao je Tošić i dodao da BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA osim sa Srbijom i Makedonijom. Prema njegovim riječima, izvoz je smanjen u Albaniju, Makedoniju i na samoproglašeno Kosovo, dok je uvoz smanjen iz Moldavije i Crne Gore.

Tošić je naglasio da je u kategoriji ostalih tržišta primijećeno smanjenje izvoza i povećanje uvoza, i to iz Rusije, SAD i Kine.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić rekao je da će komora u narednom periodu predložiti nadležnima u BiH mjere koje bi trebalo da budu preduzete da bi bio povećan izvoz BiH.

- Grane koje imaju pozitivan trgovinski bilans, kao što su drvna i papirna industrija, sa suficitom od 1,2 milijarde KM, te metalski sektor sa suficitom od 120 miliona KM trebalo bi da promovišemo kroz sajmove kako bi suficit bio povećan - istakao je Vasić.

Kazao je da agroindustrijski sektor BiH, koji ima potencijala, bilježi deficit, dodavši da se o tom pitanju mora raditi na standardizaciji firmi kako bi se proizvodi mogli naći na tržištu EU. Prema njegovim riječima, BiH je lider u regionu po proizvodnji pilećeg mesa, što pokazuje da je riječ o velikom resursu koji može da popravi spoljnotrgovinsku razmjenu zemlje.

Šarović

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u tehničkom mandatu Mirko Šarović rekao je da su rezultati solidni, ohrabrujući i bolji nego prošle godine.

- Prvi put smo u trgovinskom bilansu prešli 16 milijardi evra, što je veliki doprinos. Naša ekonomija se pokazala otpornijom na okolnosti i poslovni ambijent koji je važio za privrednike u prošloj godini - rekao je Šarović, istakavši da je smanjen izvoz čelika u EU zbog mjera EU koje su pogodile sve zemlje izvan Evropske unije. Konstatovao je da su na poslovnu klimu uticale i mjere samoproglašenog Kosova, istakavši da će se BiH u ovoj godini suočiti sa nedostatkom kvalitetne radne snage koja odlazi.