"Osnovni princip kojim se rukovodi politika Republike Srpske je striktno pridržavanje Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, ugovora kojim je okončan rat u BiH 1992-1995, kao i insistiranje da ga poštuju i drugi akteri unutar i van BiH. Republika Srpska je ubijeđena da su uspjeh i napredovanje BiH mogući samo uz poštovanje Dejtonskog sporazuma. Za BiH jednostavno ne postoji održiva alternativa", navodi se u prvom poglavlju Izvještaja.

 

Iz Vlade su istakli da je Republika Srpska posvećena teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH i dodali da posvećenost Srpske Dejtonskom sporazumu znači i posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.

 

"Republika Srpska nema plan za otcjepljenje od BiH niti je preduzela korake u tom pravcu. Republika Srpska samo nastoji da zaštiti vlastite nadležnosti koje su zagarantovane Ustavom BiH. Privrženost Republike Srpske Dejtonskom sporazumu takođe uključuje nepokolebljivu posvećenost miru", dodali su iz Vlade.

 

U izvještaju se naglašava da Republika Srpska i njeno rukovodstvo dosljedno isključuju bilo kakvu upotrebu nasilja, čak i kada neki lideri bošnjačke zajednice u BiH pribjegavaju ratobornoj retorici, te podsjeća na izjavu predsjedavajuće i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da su izazovi u BiH isključivo političke, a ne bezbjednosne prirode i da oni treba da se rješavaju dijalogom, kao u svim demokratskim zemljama.

 

Iz Vlade Republike Srpske ukazali su da se BiH mora upravljati onako kako je definisano Dejtonskim sporazumom, što podrazumijeva i Ustav BiH.

 

"Dejtonski sporazum iz 1995. godine ne samo da je uspostavio trajni mir u BiH, već je, kroz Ustav BiH, stvorio formulu za stabilnost i demokratsko upravljanje u zemlji sa tri duboko podijeljene etničke grupe /Bošnjaci, pretežno muslimani, Srbi, pretežno pravoslavni, i Hrvati, pretežno rimokatolici/, opterećene vjekovnim sukobima koje su najčešće pokretale imperijalne sile u borbi za kontroli nad Balkanom", napomenuli su iz Vlade.

 

U izvještaju se ističe da je Dejtonski sporazum odgovorio na duboko ukorijenjeno nepovjerenje između naroda u BiH uspostavljanjem decentralizovanog ustavnog sistema koji većinu funkcija vlasti daje entitetima i ustavnih mehanizama koncipiranih tako da svakom od tri konstitutivna naroda u BiH daju uvjeravanje da njima neće dominirati jedan ili druga dva naroda.

 

"Ključno je da decentralizovanu ustavnu strukturu BiH uspostavljenu Dejtonskim sporazumom poštuju akteri unutar i izvan BiH. Jenostavno ne postoji alternativa dejtonskoj formuli kojom bi se osigurala buduća stabilnost i napredak BiH, a oni koji nepromišljeno sugerišu da mehanizme uzajamne kontrole uspostavljene Dejtonskim sporazumom treba odbaciti ili revidirati, ne nude izvodljivu alternativu", dodaje se u Izvještaju.

 

U Izvještaju se naglašava da će Republika Srpska i njeno rukovodstvo nastaviti da rade na zaštiti prava koja su Republici Srpskoj zagarantovana Ustavom BiH, i to političkim i pravnim sredstvima, uz stav da BiH može uspjeti i napredovati samo ako se budu štitila prava entiteta i konstitutivnih naroda.

 

Vlada Republike Srpske ukazala je da upravljanje i administracija na entitetskom nivou ne destabilizuju situaciju, već "naprotiv, što su priznali i tvorci Dejtonskog sporazuma".

 

"Neki protivnici Republike Srpske tvrde da njeno insistiranje na vjernoj implementaciji Ustava BiH ugrožava stabilnost BiH. Ova tvrdnja okreće stvarnost naglavačke. Ustav BiH, dogovoren u Dejtonu, čuva mir i stabilnost već više od 27 godina - bez ijednog slučaja nasilja među narodima - upravo zato što je prilagođen političkoj i istorijskoj stvarnosti BiH, koju karakterišu tri naroda čiji pripadnici strahuju od dominacije jednog ili oba druga naroda", istakli su iz Vlade.

 

U Izvještaju se dodaje da ništa više ne stabilizuje BiH od insistiranja na vjernoj implementaciji njenog ustava.

 

U Izvještaju se naglašava da Vlada Republike Srpske nikada nije tražila da vrši nikakve nadležnosti osim onih koje su joj već povjerene Ustavom BiH, te da čak ni ne pokušava da vrši bilo kakve nadležnosti koje nije imala, bez osporavanja, u godinama nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

 

"Uz to, Republika Srpska je u više navrata jasno stavila do znanja da ostaje privržena suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH i da nema plan da se otcijepi, ni de fakto /de facto/ ni de jure /de iure". Daleko od toga da dovode u pitanje ustavni poredak BiH, napori Republike Srpske da nastavi sa vršenjem određenih ustavnih nadležnosti koje joj pripadaju predstavljaju pokušaj da se taj poredak vrati", naglasli su iz Vlade.

 

U Izvještaju se dodaje da je opšte poznato da je Vlada Republike Srpske u Banjaluci najefikasniji nivo vlasti u BiH - daleko efikasniji od nivoa BiH ili vlade drugog entiteta BiH, Federacije BiH /FBiH/, te da je Srpska usvojila dalekosežne reforme sa ciljem unapređenja poslovne klime i generalno promovisanja ekonomskog razvoja, a te reforme već pokazuju rezultate.

 

"Prosječne plate u Republici Srpskoj, koje su dugo godina bile niže od plata u FBiH, koja ima veći broj stanovnika, sada su veće. Publikacija `FDI intelidžens` /FDI Intelligence/, koju je u februaru 2023. godine objavio `Fajnenšl tajms` /Financial Times/ svrstava Republiku Srpsku među prvih 10 `malih evropskih regiona budućnosti` u pogledu strategije direktnih stranih ulaganja", podsjeća se u Izvještaju.

 

U Izvještaju se navodi da je u istoj publikaciji grad Laktaši proglašen najboljim malim gradom u Evropi po rentabilnosti ulaganja, a grad Trebinje među prvih 10 malih gradova Evrope po strategiji direktnih stranih ulaganja, kao i da je Republika Srpska daleko ispred FBiH u pogledu usklađivanja zakona i propisa sa evropskom pravnom tekovinom.

 

"Štaviše, nakon izbora, Republika Srpska u kratkom roku formira novu koalicionu vladu i počinje da radi na rješavanju problema. Nasuprot tome, formiranje Savjeta ministara često traje više mjeseci - ponekad čak i godinu ili više dana. U međuvremenu, FBiH nije uspjela da formira novu vladu za osam godina, što znači da pobjednici na izborima 2014. ostaju na funkcijama u tehničkom mandatu", podsjeća se u Izvještaju.

 

Vlada Republike Srpske ukazala je da činjenica da je Republika Srpska najefikasniji nivo vlasti u BiH pomaže da se objasni zašto Republika Srpska nastoji da zadrži svoje ustavne nadležnosti umjesto da u tom pogledu zavisi od disfunkcionalnog nivoa BiH.

 

U Izvještaju se podsjeća da je u nedavnom intervjuu njemački političar Kristijan Šmit, koji tvrdi da je imenovan za visokog predstavnika 2021. godine, naveo da podržava podjelu nadležnosti između nivoa BiH i entiteta, rekavši da zna da je Dejtonski ustav veoma komplikovan, da je to razdvajanje moći u američkom stilu.

 

"Ako bismo uvidjeli da su nam zbog funkcionalnosti potrebna neka jednostavnija rješenja, ako bismo mogli da kažemo `mi radimo ovo, vi ono, a treće radimo zajedno`, bio bih spreman da to podržim. Tako bi se, recimo, moglo dogovoriti o finansijama", naveo je tada Šmit.

 

Iz Vlade Republike Srpske su ukazali da, nažalost, Šmit, kao i neki drugi neobaviješteni posmatrači, zanemaruje činjenicu da je ova podjela nadležnosti već izvršena tokom detaljnih pregovora o Dejtonskom sporazumu i podsjetili da u Ustavu BiH stoji da "sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima".

 

"Pitanje kojim bi se utvrdilo da li neka nadležnost pripada nivou BiH ili entitetima prilično je jednostavno: Da li Ustav predmetnu nadležnost izričito dodjeljuje institucijama BiH? Zabuna i kontroverze nastale su samo oko linije podjele između nadležnosti na nivou BiH i entiteta jer Ustavni sud BiH odbija da poštuje jasne odredbe Ustava, a visoki predstavnik svakako izjavljuje da se njegove odluke ne mogu preinačavati te su, dakle, vrhovni zakon zemlje", navodi se u Izvještaju.

 

Vlada Republike Srpske naglašava da niko nema pravo da zakone BiH donosi putem odluka i podsjeća da je Šmit počeo da donosi nepromišljene odluke i tvrdi da su obavezujuće za građane i vlade BiH.

 

"Ove odluke nisu ništa više obavezujuće od bilo koje druge izjave stranog političara, i to iz dva razloga. Prvo, Šmit nije visoki predstavnik. Dejtonski sporazum zahtijeva da imenovanje na funkciju visokog predstavnika odobri Savjet bezbjednosti UN", ukazali su iz Vlade Republike Srpske.

 

Iz Vlade su ponovili da, pošto je jedini nacrt rezolucije kojom bi Šmit dobio saglasnost na poziciju visokog predstavnika odbijen na glasanju na Savjetu bezbjednosti u julu 2021. godine, Šmit nije visoki predstavnik.

 

"Drugo, kao što objašnjavamo u nastavku, prema Dejtonskom sporazumu, protivpravno je da visoki predstavnik /funkcija koju Šmit tvrdi da je obavlja/ odlukom utvrđuje zakon. Ustav BiH, koji je intenzivno i pažljivo usaglašen kao sastavni dio Dejtonskog sporazuma, uspostavio je demokratski ustavni poredak BiH koji ni na koji način ne daje vlast nekakvom stranom visokom predstavniku", navodi se u Izvještaju.

 

U Izvještaju se napominje da Dejtonski sporazum jeste predvidio poziciju visokog predstavnika, ali da je njegov mandat striktno ograničen i ne uključuje nikakva ovlašćenja da donosi odluke koje su obavezujuće za bilo koga, te citira Metju Periš, stručnjak za međunarodne odnose i bivši pravnik u OHR-u, koji piše da su "funkcije visokog predstavnika ograničene na koordinaciju rada drugih međunarodnih organizacija, te praćenje i podsticanje domaćih zvaničnika da ispune svoje dejtonske obaveze".

 

"Međutim, nakon što su strani interesi nevjerovatnim načinima prigrabili moć, visoki predstavnici od 1997. godine protivpravno tvrde da imaju neograničenu moć u BiH, takozvana `bonska ovlašćenja, da vladaju i kažnjavaju dekretom. Ne poštujući stroga ograničenja dejtonskog mandata visokog predstavnika i nezakonito preuzimajući nadležnosti demokratskih institucija uspostavljenih Ustavom BiH, visoki predstavnici izdali su na stotine ovakvih odluka kojima se donose zakoni i kažnjavaju pojedinci", podsjeća se u Izvještaju.

 

Iz Vlade Republike Srpske naveli su da su uzastopni visoki predstavnici čak proglasili svoje odluke imunim na osporavanje pred bilo kojim sudom, te da su se time narugali vladavini prava i ozbiljno oslabili civilno društvo u BiH.

 

U Izvještaju je citiran bivši predsjednik Vlade Švedske Karl Bilt, koji je bio prvi visoki predstavnik i koji je nedavno napisao da je "pravni osnov /navodnih bonskih ovlašćenja visokog predstavnika/ krajnje upitan".

 

"Jedan broj njegovih nasljednika na mjestu visokog predstavnika priznali su najmanje to isto kada više nisu bili dio nezakonite šarade u koju se Kancelarija visokog predstavnika pretvorila. Zaista, prvi visoki predstavnik koji je prisvojio ova diktatorska ovlašćenja, Karlos Vestendorp, kasnije je rekao: `Moram priznati da to i nije bilo baš legalno`", podsjeća se u Izvješraju.

 

U Izvještaju je citiran i bivši britanski ambasador u BiH Čarls Kroford, koji je pomogao u kreiranju "bonskih ovlašćenja" i koji je napisao da "bonska ovlašćenja nemaju nikakav stvaran pravni osnov" i da su se "izrodila u međunarodno političko blefiranje u igri moći, koju su visoki predstavnici uzastopno umotavali u pravnički jezik da bi cijela stvar izgledala impozantno i neizbježno".

 

"Kao smokvin list kojim kriju nezakonito otimanje moći, visoki predstavnici pokušali su da bonska ovlašćenja utemelje u ovlašćenjima koja im je dao tzv. Savjet za sprovođenje mira /PIK/. PIK je tek, kako Evropski sud za ljudska prava direktno kaže, `neformalna grupa država`. To je provizorna samoimenovana grupa zemalja bez statuta, bez uporišta u bilo kom ugovoru, bez pravnog autoriteta i, zapravo, bez pravnog postojanja bilo koje vrste", naglasili su iz Vlade Republike Srpske.

 

U Izvještaju je navedeno da je Savjet "pozdravio" prisvajanje ovih ovlašćenja 1997. godine, ali da, s obzirom da ono samo nema nikakav izvor iz kog crpi ovlašćenja, nije imalo nikakvo legalno pravo da visokom predstavniku dodjeljuje nova, široka ovlašćenja, kao i da dodatna ovlašćenja, osim po osnovu mandata koji je strogo ograničen Dejtonskim sporazumom, visokom predstavniku nikada nije dao ni Savjet bezbjednosti UN.

 

"Shodno tome, oni koji su Kancelariju visokog predstavnika /OHR/ uporedili sa kolonijalnim vicekraljem ozbiljno potcjenjuju slučaj, vicekralj barem odgovara carskoj sili koja ga je postavila. Šmit ne odgovara nikome. U tom smislu, on tvrdi da ima moć apsolutnog diktatora i ne priznaje nikakva ograničenja prava da vlada građanima BiH", dodali su iz Vlade Republike Srpske.

 

U Izvještaju se naglašava da je, čak i nakon što su i bivši visoki predstavnici priznali da su pokušaji visokih predstavnika da nametnu svoju ličnu volju građanima BiH nezakoniti, šokantno da međunarodna zajednica koja tvrdi da podržava vladavinu prava nastavlja da podržava OHR.

 

"Prisvajanje moći uzastopnih visokih predstavnika u BiH očigledno je suprotno svemu za šta se UN, kako tvrde, zalažu, i to se mora smatrati izvorom sramote svake zemlje koja nastavlja da podržava djelovanje OHR-a. Štaviše, kao što je objašnjeno u nastavku, čak i da nametanje odluka visokog predstavnika nije bilo nezakonito, postupci te vrste su kontraproduktivni i destabilizujući. Umjesto da olakša koordinaciju i saradnju unutar BiH, OHR je guši", navodi se u prvom poglavlju 29. Izvještaja Vlade Republike Srpske koji je upućen Savjetu bezbjednosti UN, prenosi Srna.