Naime, kako su objasnili, BiH je privremenom mjerom ukinula preferencijalni tretman domaćih ponuđača, ali i dalje to pitanje nije riješeno na zakonski način.

 

"Osnovi za ponovno uspostavljanje domaćih preferencijala u budućnosti i dalje postoje u Zakonu o javnim nabavkama BiH iz 2014, a nove preferencije vlasti mogu usvojiti putem izvršnih propisa u svakom trenutku", kažu oni.

 

U Agenciji za javne nabavke BiH, pak, za "Nezavisne novine" tvrde da domaći ponuđači više nemaju poseban tretman. Oni tvrde da je odredba o preferencijalnom tretmanu domaćih ponuđača prestala da se primjenjuje od jula prošle godine.

 

"Za postupke javne nabavke koji su pokrenuti od 1. jula 2021. godine ne primjenjuje se preferencijalni tretman domaćeg. Za sve postupke kod kojih je objavljeno obavještenje o nabavci ili upućen poziv kandidatima ili ponuđačima za postupke koji nemaju obavještenje o nabavci u periodu od 1. juna 2020. do 1. juna 2021. vrijedila je Odluka o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, odnosno obavezna primjena preferencijalnog tretmana prilikom obračuna cijena ponuda u svrhu poređenja ponuda od 30 odsto", objasnili su oni.

 

Međutim, kako smo naveli, u izvještaju OECD zemalja po postojećem zakonu moguće je u svakom trenutku ukinuti ovo ograničenje i ponovo uvesti preferencijalni tretman, što stranim investitorima stvara nesigurnost i obeshrabruje ih da se prijavljuju i ulažu u BiH.

 

U parlamentu BiH kažu da je novi zakon, čije se usvajanje čeka godinama, još u proceduri, ali da bi uskoro mogao konačno biti usvojen.

 

"Predstavnički dom usvojio je izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, čiji je predlagač Savjet ministara BiH. Ukoliko i Dom naroda usvoji ovaj izvještaj, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama biće usvojen", rekli su za "Nezavisne novine".

 

Ukidanje preferencijalnog tretmana je, inače, važno zato što BiH u pripremi na putu ka EU mora omogućiti ravnopravno učešće svih ponuđača jer se na taj način može obezbijediti najveći javni interes, odnosno veća konkurencija dovodi do nižih cijena i boljih uslova.

 

Koliki je problem loš zakon o javnim nabavkama svjedoči i izgradnja koridora 5c čija se gradnja odužila, radovi na trasi su iscjepkani na mnogo malih lotova, što poskupljuje radove i prolongira rokove.

 

Osim toga, kako je naglašeno u izvještaju, 2020. godine u BiH je dodijeljeno javnih ugovora u vrijednosti od čak 2,8 milijardi maraka, a godinu dana ranije oko 2,84 milijarde maraka.

 

Novi zakon o javnim nabavkama je i jedan od 14 ključnih evropskih prioriteta, a u Izvještaju Evropske komisije o napretku za BiH za prošlu godinu je naglašeno da BiH nazaduje kada su u pitanju javne nabavke.

 

"Izmjene i dopune zakona i dalje čekaju na usvajanje u parlamentarnoj proceduri", upozorili su oni.