FOTO: InfoBijeljina

Strože kazne, uvođenje pojma vježbenik, te mogućnost raspoređivanja zaposlenih izvan prostorija u kojima trenutno rade u slučaju prirodne ili druge nesreće, samo su neke od novina koje su unesene u nacrt izmjena Zakona o radu u institucijama BiH.

Razlozi za donošenje izmjena ovog zakonskog rješenja, koje se nalazi u fazi konsultacija, zasnivaju se na stvarnim potrebama rada proizašlim iz praktične primjene Zakona o radu u institucijama BiH, kao i na osnovu inicijative pojedinih institucija.

- Cilj izmjena Zakona o radu je unapređenje postojećih procedura, te prevazilaženje pojedinih nedorečenosti u postojećim odredbama koje su identifikovane u postupku primjene Zakona o radu  - stoji u razlozima za donošenje izmjena Zakona o radu u institucijama BiH.

U nacrtu izmjena pomenutog zakona navedeno je da je vježbenik osoba određenog zvanja, odnosno zanimanja koja prvi put zasniva radni odnos s ciljem osposobljavanja za samostalan rad.

Dodat je i novi stav u zakonu, a to je da je poslodavac dužan obezbijediti ravnopravnost zaposlenih na radu, kao i onih koji traže zaposlenje.

Takođe, u nacrt zakona dodat je član da za vrijeme trajanja stanja prirodne ili druge nesreće u BiH zaposleni mogu obavljati poslove izvan prostorija poslodavca.

- Mogućnost takvog rada može se utvrditi za ona radna mjesta i one poslove koje zaposleni obavlja samostalno i koji ne obuhvataju neposredan rad sa strankama ili rad sa dokumentima sa oznakom tajnosti - stoji u nacrtu izmjena zakona koji je skrojilo Ministarstvo pravde BiH.

Takođe, dodat je još jedna član kojim je definisano da se pojedini poslovi koji se obavljaju u institucijama BiH, osim poslova koji su propisani Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji, mogu na osnovu ugovora o djelu povjeriti pružaocima stručnih usluga.

- Izdaci za pružaoce usluga ne smiju prelaziti dva odsto ukupnog iznosa sredstava za osnovne plate, s doprinosima, u tekućoj godini obezbijeđenim za tu instituciju  - stoji u novim rješenjima. 

Takođe, definisano je i da se ugovor o djelu zaključuje u trajanju do 120 dana, a ako poslodavac ima potrebu da ovakav ugovor zaključi na duži period, dužan je da zatraži suglasnost Savjeta ministara.

Kada je riječ o kaznenim odredbama, nacrtom izmjena zakona definisano je da će kaznu od 2.000 do 10.000 KM platiti poslodavac ako ne obezbijedi ravnopravnost zaposlenih i lica koja traže zaposlenje, te ako u radni odnos primi osobu suprotno utvrđenoj proceduri ili osobu koja ne ispunjava opšte ili posebne uslove za konkretno radno mjesto.

Kaznu u istom rasponu, između ostalog, platiće i oni koji zaključe ugovor o radu koji ne sadrži potrebne podatke, te upute radnika u inostranstvo bez propisanih uslova, ali i u slučaju da zatraže podatke od zaposlenog koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

U zakonu koji je trenutno na snazi navedeno je da ove kazne iznose od 800 do  3.000 maraka, a povećanjem kazni nadležni nastoje uticati na poslodavce da što dosljednije sprovode odredbe predloženih zakonskih rješenja.

Porodiljsko odsustvo

Nacrtom izmjena Zakona o radu u institucijama BiH definisano je da za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na porodiljsko odsustvo od 12 mjeseci neprekidno, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete 18 mjeseci neprekidno. U zakonu koji je trenutno na snazi definisano je da žena ima pravo na godinu dana porodiljskog odsustva.  

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )