On kaže da očekuje da do kraja februara Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva, parlamentu BiH predloži izmjene zakona te da od odgađanja izbora vjerovatno neće biti ništa s obzirom na prekomplikovanu proceduru koja se mora ispoštovati, a koja podrazumijeva izmjene entitetskih ustava, zakona, statuta opština i gradova te ustava kantona.

NN: Koji su realni dometi sadašnje radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, jer i ranije su te grupe formirane, ali je malo šta urađeno?

PETRIĆ: Dosad je bilo dograđivanja Izbornog zakona, što intervencijom visokih predstavnika, što u parlamentu BiH. Nekih 19 intervencija je bilo dosad, ali Izbori zakon, njegove izmjene i dogradnja su uslovljeni ustavnom strukturom i političkim odnosima.

NN: Ima li sada političke volje za izmjene?

PETRIĆ: Opšta politička volja postoji, međutim niko nije definisao zadatak, odnosno dubinu i širinu izmjena.

NN: To onda predstavlja problem.

PETRIĆ: O svim principima i svim rješenjima se govori i sva su na stolu, međutim od mnogih će se morati odsutati, jer prije toga je potrebno da drugi organi urade svoj posao.

NN: Koji organi?

PETRIĆ: Izbornim zakonom BiH nije moguće mijenjati nešto što bi bilo suprotno ustavima entiteta. Imamo sada situaciju da prošli opšti izbori nisu do kraja završeni i provedeni, nije do kraja formiran jedan dom parlamenta FBiH i to zato što je to tako propisano u nametnutom Ustavu FBiH i mi nemamo mogućnost da Izbornim zakonom to promijenimo. Mnoge su stvari ustavne prirode i mi idemo samo u onom dijelu gdje imamo nadležnost. Imamo veliki problem da nedozvoljene radnje u izbornom procesu koje mi otkrijemo i dokumentujemo pošaljemo nadležnim tužilaštvima, a oni nam vrate naredbu o neprovođenju istrage uz tačno obrazloženje da je sve to tačno, ali da oni to ne mogu pozicionirati u okvire postojećih krivičnih djela.

NN: Pa šta je onda realno da bude urađeno do lokalnih izbora 2016. godine?

PETRIĆ: Mnogo se vode rasprave o cenzusu i postoji velika vjerovatnoća da cenzus sa tri odsto bude podignut bar na pet odsto. Unutarstranački cenzus da bi se osvojio lični mandat moguće je da bude povećan sa pet na deset odsto. Pitanje vlasništva mandata se takođe postavlja, ali velika je vjerovatnoća da će stanje ostati kao i sada, jer u svim zemljama Savjeta Evrope je tako, osim Bjelorusije. Postoje izgledi da se ide na djelimično zatvaranje izbornih lista, a ako bi se to desilo, otpali bi neki drugi problemi, kao što je džender zastupljenost, i otpali bi svi ovi problemi unutarstranačkog inženjeringa izbornih rezultata nakon zatvaranja biračkih odbora. Birački odbori su najslabija karika u dijelu u kome se pod njihovim rukovodstvom i dozvolom nakon završetka izbora u okviru lista za pojedine kandidate vrši inženjering.

NN: Izborni inženjering je masovna pojava, zašto se to ne sankcioniše?

PETRIĆ: Apsolutno. Pokrenuli smo hiljade postupaka i sankcionisali smo skoro polovinu novčanim kaznama i zabranom angažovanja u izbornoj administraciji četiri godine.

NN: To je na neki način krađa izbora, ima li rigoroznije kazne?

PETRIĆ: Jeste krađa. Neke smo sankcionisali, neke proslijedili nadležnim tužilaštvima, ali to nije riješen problem. Hiljade smo ih kaznili, međutim mi imamo za izbore angažovanih oko 45.000 članova biračkih odbora.

NN: Pa jesu li tužilaštva završila taj dio posla, jesu li podigla optužnice?

PETRIĆ: Tužilaštva su, nažalost, veoma rijetko, možda u jedna ili dva slučaja vodila neke postupke i tu nije ostvaren neki poseban rezultat.

NN: Da li je moguće spajanje lokalnih i opštih izbora i šta mislite o toj ideji?

PETRIĆ: Ustavnopravno i zakonski veoma teško, ali je moguće. Međutim, to je upitno s aspekta vladavine prava. Za tako nešto potrebno je promijeniti entitetske ustave, Izborni zakon BiH, zakone o izborima RS i izborima načelnika FBiH, zatim Statut Brčko distrikta, statute opština i gradova, zakone o lokalnoj samoupravi, ustave kantona itd. Mislim da je to tehnički neizvodljivo i to nema nigdje u svijetu. Imali bismo šest lista, od čega su četiri ogromne i sa velikim brojem kandidata, tako da bi glasanje moralo trajati nekoliko dana, a i ovako je utvrđivanje dugo. Specifičnost lokalnih izbora potpuno bi bila poklopljena opštim izborima.

NN: Ideja je da 2018. godine jedni budu u aprilu, drugi u oktobru?

PETRIĆ: Jeste, ali šta bismo time dobili i koji je motiv za sve to, šest mjeseci kampanja pa izbori, zatim implementacija, pa šest mjeseci kampanje i opet isto. Ništa ne dobijamo time ni finansijski...

NN: Kada će Interresorna radna grupa parlamentu BiH dostaviti prijedloge izmjena zakona?

PETRIĆ: Ukoliko bi do kraja februara usvojili izmjene i dopune, mi bismo imali mart i april za donošenje podzakonskih akata i da raspišemo izbore u maju. Pitanje je dubine tih izmjena, a do tada se mora riješiti pitanje izbora u gradu Mostaru.

NN: Da li je politika spremna da riješi pitanje Mostara, gdje izbora nemamo već osam-devet godina?

PETRIĆ: Moraju da riješe, a u slučaju da to ne urade, ne mogu reći šta bi bilo.

NN: Morali su i prethodnih godina, ali to je krupno političko pitanje.

PETRIĆ: Očigledno, ali će morati riješiti bar na nekoj privremenoj osnovi do trajnog rješenja.

Rokove trenutno nemoguće skratiti

NN: Zamjerka javnosti je da se dugo čeka na rezultate izbora. Može li se u vezi s tim pitanjem nešto uraditi?

PETRIĆ: Ovakvog sistema glasanja i provođenja izbora nema nigdje. Mi imamo više paralelnih sistema. Pored 5.300 biračkih mjesta, imamo glasanje u odsustvu, glasanje u svakoj opštini po popisu iz 1991. godine, glasanje putem pošte, na nepotvrđenim glasačkim listićima, imamo mobilne timove itd... Pokušaji ukidanja tih paralelnih sistema odmah bivaju odbačeni, jer su Aneksom sedam ustanovljena ta prava.