U zavisnosti od vremena sjetve, koja se ovog proljeća razvukla od treće dekade marta do prve dekade maja, stanje na njivama je šaroliko. Usjevi zasijani u prvom roku u fazi su od 6 - 8 listova, a oni zasijani krajem aprila, početkom maja od 3-4 lista. Kukuruz je toploljubiva biljka, pa je zbog velikih temperaturnih oscilacija, uprkos primijenjenim agrotehničkim mjerama, njegov porast usporen bez obzira na rokove sjetve.

Agronom Dragiša Lopandić kaže da je vjetar isušio površinski sloj zemljišta pa je zasijano sjeme nije imalo dovoljno vlage, a nakon nicanja bilo je velikih temperaturnih oscilacija, kao i mraza koji je djelimično oštetio mlade biljke na kojima su vidljive ožegotine. 

 

- Neki ratari morali su presijati oranice. Da bi koliko toliko ublažili neujednačeno nicanje i omogućili intenzivniji porast, savjetujemo da se obavi međuredna kultivacija sa prihranom. Na pojedinim parcelama uočene su i biljke sa ljubičastim listovima što, uglavnom, ukazuje na nedostatak fosfora, ali to ne bi trebalo negativno da se odrazi na prinos - kaže Lopandić za portal InfoBijeljina.   

 
Jedna od važnih prepreka u ostvarivanju dobrog prinosa su i korovi. Blagovremena zaštitita usjeva je ključna. 

- Herbicidi za korektivni tretman korova se primjenjuju u razvojnoj fazi od 5-7 listova - upozorava Lopandić. 

Bilo bi poželjno da u narednom periodu ne bude velikih temperaturnih kolebanja. Zadnje padavine dobro su došle kukuruzu, a temperature od 15 do 25 stepeni omogućile bi i njegov intenzivan porast.