Broj mlađih od 18 godina koji su krenuli putem kriminala godinama se smanjuje, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, lani je tužilaštvima u RS i FBiH prijavljeno 410 maloljetnika, dok je godinu ranije taj broj iznosio 489.

 

Od ukupnog broja prošlogodišnjih prijava protiv maloljetnika odbačeno je 46,6 odsto, pripremni postupak je u 6,6 odsto slučajeva obustavljen, a u 46,8 odsto slučajeva podnesen je prijedlog za izricanje sankcije.

 

- Od 107 maloljetnika, među kojima je jedna tinejdžerka, za njih 30 izrečene su vaspitne mjere upozorenja i usmjeravanja, za 66 pojačan nadzor, a za osmoro osuđenih zavodske mjere - pokazuju podaci Agencije, prema kojima je od ukupnog broja osuđenih troje poslato u maloljetnički zatvor.

 

Ove podatke potkrepljuju i riječi stručnjaka koji tvrde da su stroge kazne posljednje mjere kojima se pribjegava kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnih djela.

 

Rukovodilac odjeljenja za maloljetnike u Okružnom tužilaštvu Banjaluka i okružni tužilac Snežana Živković kazala je za “Glas” da se uvijek pazi da se ne naškodi daljem razvoju maloljetnika, ali i da donesena kaznena mjera bude dovoljna da utiče na njega kako ne bi ponovio krivično djelo. Ona je naglasila da maloljetnička delinkvencija zahtijeva poseban pristup.

 

- Zakonska obaveza tužioca za maloljetnike, a nakon toga i sudije za maloljetnike je da ne pribjegavaju formalnom vođenju krivičnog postupka, u smislu izricanja vaspitnih mjera ili maloljetničkog zatvora, nego da se u svakom pojedinačnom predmetu prvo provjeri mogućnost primjene alternativnih mjera - kazala je Živkovićeva. Prema njenim riječima, tužilac donosi odluke obavezno uz pomoć Centra za socijalni rad koji dostavlja nalaz i mišljenje o određenom maloljetnom počiniocu.

 

- Prikupljaju se podaci o porodičnom stanju maloljetnika, njegovog odnosa prema počinjenom djelu i oštećenom, školskim i izvannastavnim aktivnostima, a u centru za socijalni rad ujedno daju i mišljenje u pogledu primjene alternativnih mjera ili pokretanja pripremnog postupka - pojasnila je Živkovićeva. Istakla je da se u slučajevima sa maloljetnim počiniocima mora postupati obazrivo i postepeno.

 

- Kada govorimo o vaspitnim mjerama, kreće se od lakših prema težim, odnosno počinje se od alternativnih mjera, zatim upozoravajućih do vaspitnih mjera nadzora i mjera zavodskog tipa - pojasnila je Živkovićeva, dodajući da se mjere preduzimaju prema ličnim svojstvima, sredini i prilikama u kojima maloljetnik živi, odnosa prema oštećenom, a tek nakon toga uzima se u obzir težina učinjenog krivičnog djela.

 

Smanjenje broja maloljetnih delinkvenata je prema riječima psihologa Aleksandara Milića posljedica primarne prevencije.

 

- Djeci treba da formiramo zdrave navike u vrtićima, kući i školi do perioda ubrzanog razvoja poslije desete godine kada popuštaju vaspitni uticaji - kazao je “Glas Srpske” Milić dodajući da djeca tada istovremeno stvaraju sliku o sebi i drugima, te tragaju za životnim ciljem.

 

Prema njegovom mišljenju, tokom edukacije i vaspitanja djece treba isticati šta je kod njih dobro, te izbjegavati kažnjavanje.

 

- Izbjegavamo kazne, ali se dijete blago uslovljava. Praksa je pokazala da se stvara distanca između roditelja i djeteta, ali i nastavnika i učenika, u sredini gdje dominiraju prijetnje i kritike - pojasnio je Milić.

 

 

Tužilac Snežana Živković kazala je da  su krađe najčešće prijavljivana krivična djela koja su počinili maloljetnici.

 

- Pored toga česte su prijave za nanošenje tjelesnih povreda, kako pojedinačno, tako i u vršnjačkim sukobima, te protiv polnog integriteta koje se najčešće odnose na jedan od oblika dječije pornografije kada maloljetnici između sebe razmjenjuju slike i fotografije - rekla je Živkovićeva.