Iz BiH protjerano 5.000 stranaca
Kršenje zakona i odluka vlasti u BiH koštali su u protekloj deceniji protjerivanja gotovo 5.000 stranaca, a prisilno je u domovinu vraćeno najviše državljana Turske, samoproglašenog Kosova, Srbije i zemalja Bliskog istoka.
Nadležne službe su, pokazuju podaci iz najnovijeg migracionog profila BiH, lani imale pune ruke posla. Izdato je 927 rješenja o protjerivanju, što je za čak 122 odsto više nego u 2016. i najviše od 2008. godine, koja je uzeta kao prva u poređenju. Uz to je lani na 38 adresa uručeno rješenje o otkazu bezviznog ili privremenog boravka sa mjerom protjerivanja.
Posljednji slučaj protjerivanja zabilježen je prije nekoliko dana kada su dvije osobe sa državljanstvom Srbije i Crne Gore nakon odsluženja zatvorske kazne pušteni iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica. Njima je izrečena mjera protjerivanja i zabrana ulaska u BiH u periodu od pet godina.
Ista kazna dočekala je ranijih godina hiljade stranaca koji nisu ispoštovali pravila koja su na snazi u BiH. Presjek izdatih rješenja o protjerivanju po zemljama pokazuje da je najviše stranaca vraćeno u Tursku, Srbiju i Albaniju, a posljednjih godina raste broj Avganistanaca, Alžiraca i Iračana koji su morali da napuste BiH.
U Službi za poslove sa strancima BiH kazali su da su strancima mjere protjerivanja najčešće izricane jer su prekršili propise o prelasku granice ili ostali u BiH nakon perioda važenja vize ili odobrenog boravka.
- Rješenja su izdavana i osobama prihvaćenim na osnovu sporazuma o readmisiji, pravosnažno osuđenim licima za krivična djela i osobama kojima je otkazan boravak, ali u roku nisu dobrovoljno napustile zemlju - kazali su u Službi za poslove sa strancima i dodali da mjera predviđa i zabranu ulaska u BiH od jedne do pet godina.
Kada je riječ o odbijenicama za ulazak u BiH, lani ih je najviše izdato za državljane samoproglašenog Kosova, Turske, Hrvatske, Srbije i Kolumbije. Najčešći razlozi za to su bili nepostojanje važeće putne isprave i vize i nemogućnost dokazivanja svrhe boravka.
Statistika pokazuje da je zil u BiH prošle godine zatražila 381 osoba, što je višestruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada je primljeno 79 takvih zahtjeva. Obim povećanja odslikava i podatak da je za deceniju podneseno 980 zahtjeva za azil.
Prvi migracioni profil BiH usvojen je 2009. godine, čime je ispunjen dio obaveza za liberalizaciju viznog režima.