Analiza pokazuje da bi razvoj solarnih i vjetroelektrana u regiji ponudio sigurniji povrat i čistiju energiju te bi mogao imati koristi od podsticajnih politika.

 

U javnosti su se krajem prošle godine pojavile informacije u vezi sa iskazanim interesom češke grupacije Vitkovic za ulaganje u izgradnju nove termoelektrane u Gacku.

 

Međutim, kako ističu iz Centra za životnu sredinu, najnovija analiza potvrđuje da se ovaj projekat suočava sa veoma lošom ekonomikom.

 

"Vijesti o izgradnji termoelektrane Gacko 2 pojavile su se ritualno pred izbore. Odjednom se pojave neki investitori sa upitnim kredibilitetom i potpisuju se neki čarobni memorandumi. Politika nije jasna, ali zato ekonomija jeste: projekti poput termoelektrane Gacko 2 su osuđeni na propast pri samoj pomisli na izgradnju i nema te finansijske institucije (koja će tako nešto podržati", kazala je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.

 

Ističu kako čak i da projekat dobije finansiranje, pitanje je vremena koliko bi trajao.

 

"Ekonomski izgledi za predloženu elektranu na lignit Gacko II su strašni čak i pod najpovoljnijim pretpostavkama. Cijene uglja, vremenski rokovi izgradnje i neizvjesnost u vezi sa rizikom finansiranja čine Gacko II i slične projekte širom Zapadnog Balkana ranjivim u ranoj fazi", istakli su iz IEEFA.

 

Do trenutka potencijalnog početka rada TE Gacko 2 (nakon 2028. godine), očekuje se da će se sadašnje visoke cijene električne energije u velikoj mjeri spustiti i da termoelektrana neće imati koristi od njih.

 

"Projekat obnovljivih izvora energije slične cijene kao što je to planirani projekat termoelektrane Gacko 2, mogao bi isporučiti značajne količine energije regionu uz znatno smanjen rizik. Politika energetske tranzicije EU i opredjeljenost zemalja zapadnog Balkana ka dekarbonizaciji odražavaju snažan uspostavljen trend protiv novih projekata uglja širom Evrope", rekao je Arjun Flora, direktor IEEFA za Evropu.

 

Alternative za obnovljivu energiju, kao što su solarni fotonaponski i vjetar, predstavljaju bolje prijedloge jer bi imali koristi od jednostavnijeg pristupa finansijama i vjerovatnoće podrške budućim politikama.

 

Paolo Coghe, predsjednik Acousmatics-a i koautor istraživanja istakao je da su sadašnji i budući trendovi protiv novih termoelektrana poput Gacko 2 i sličnih projekata u regiji.

 

"Ekonomija za ovu elektranu jasno govori – zašto nastaviti izgradnju skupog i visokorizičnog projekta na fosilnim gorivima, kada investitori mogu težiti sigurnijim i boljim povratima tako što će se odlučiti za vjetroelektrane i solarne elektrane", rekao je Coghe.

 

Gacko I je termoelektrana od 300 megavata (MW). Jedna je od pet termoelektrana na ugalj u BiH i nalazi se pored Rudnika Gacko, koji ga snabdijeva sa 1,8 miliona tona lignita godišnje.

 

O raznim planovima za novu jedinicu, Gacko II koja bi zamijenila Gacko I govori se više od jedne decenije.

 

Nekoliko memoranduma o saradnji potpisano je sa kineskim kompanijama 2015. godine kako bi istražili mogućnost finansiranja i izgradnje nove jedinice od 350 MW, ali su planovi na kraju odloženi.

 

U avgustu 2022. godine, Vlada Republike Srpske je objavila da češka kompanija Witkowitz razmatra ulaganje 521 milion eura u izgradnju Gacka II.