Kako se navodi u istraživanju ovog magazina, najbogatije zemlje svijeta su Luksemburg, Singapur, Irska i Katar, dok su najsiromašnije Sirija, Avganistan, Liban i Ukrajina.

 

"Posmatrajući region, Hrvatska je na 53. mjestu, Crna Gora na 69, Srbija na 72, Bosna i Hercegovina na 88, a Albanija na 92. Ako jednostavno uzmemo u obzir bruto domaći proizvod jedne države, zbir svih dobara i usluga koje je država proizvela tokom jedne godine, onda bismo morali zaključiti da su najbogatije nacije upravo one sa najvećim bruto društvenim proizvodom, i to Sjedinjene Američke Države, Kina, Japan i Njemačka", navodi se u analizi ovog magazina.

 

Dalje se pita, kako bi se ekonomije, na primjer, Singapura ili Luksemburga ikada mogle mjeriti sa ekonomijom takvih moćnih struktura kada su one samo male tačke na mapi svijeta.

 

"Još jedan problem sa BDP-om je što on ne mjeri raspodjelu bogatstva.

 

Zato tačnije predstavljanje uslova života ljudi počinje dijeljenjem nacionalnog BDP-a shodno broju ljudi koji tamo žive, BDP po glavi stanovnika i njegova stopa rasta govore nam mnogo više o društvenom bogatstvu koje je potencijalno dostupno svakoj osobi i da li se ovo bogatstvo povećava ili smanjuje tokom vremena", navedeno je u tekstu.

 

Međunarodni monetarni fond u ažuriranju Svjetske ekonomske perspektive iz jula 2022. godine piše da su energija i hrana neophodna roba sa malo izmjena te da su više cijene posebno bolne za domaćinstva sa niskim primanjima.

 

"Kada se cijena drugih artikala, kao što su elektronika, nameštaj ili zabava, povećava, porodice mogu jednostavno smanjiti ili čak eliminisati potrošnju na njih. Što se tiče hrane, grijanja i prevoza - što je često neophodno za zarađivanje za život - ovo je mnogo teže. Kao rezultat toga, ekonomisti kažu da trenutna situacija predstavlja prijetnju i ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti", piše MMF.

 

Ekonomista Željko Šain, rekao je za "Nezavisne" da ovaj podatak nije dobar za Bosnu i Hercegovinu te da bi ekonomska politika u zemlji trebalo da bude usaglašena kako bi država mogla napredovati.

 

"Ovo je odraz ukupne situacije u kojoj se BiH nalazi od završetka rata naovamo. Država ima sistemske greške u razvoju koje političari koriste obrazlažući da je sve to određeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, što je samo formalna stvar, a suštinski nije tačna", kazao je Šain.

 

On je pojasnio da se male države po stepenu ekonomske razvijenosti i BDP-a, kao što je BiH, ne mogu razvijati ako nemaju jedinstvenu ekonomsku politiku.

 

"Dobro poznato je da je po Dejtonu ekonomska politika na nivou entiteta, ali to ih ne sprečava da se usaglase o ekonomskoj politici i da, poštujući sporazum, država može napredovati. Pogotovo je situacija komplicirana u Federaciji BiH, gdje imamo neke nadležnosti kantona. U ovako maloj zemlji imamo neusaglašene ekonomske politike, što se održava našim generalnim siromaštvom, odnosno ovim mjestom po stepenu bogatstva i razvijenosti", zaključio je Šain.