S obzirom da je najizloženiji dio ljudske kože, lice je veoma sklono borama jer se na njemu svi faktori koji su uključeni u formiranje bora pojavljuju. Postoji niz suštinskih promjena koje čine da koža postaje tanja, slabija i manje elastična, a da se potporni mišići, kosti i masnoća smanjuju. Postoji spoljašnje starenje, koje nastaje usljed oštećenja od sunca, pušenja, loše ishrane i zagađenja koji ubrzavaju propadanje tkiva.

 

A tu je i uticaj fizičkih zahtjeva: kada podignemo obrve, osmehnemo se, namrštimo se i smijemo, ti izrazi stvaraju linije na našim licima. Kada smo mladi, bore nestaju kada se naše lice vrati u mirovanje, ali kako koža stari, te linije postaju trajne.

 

Prve fine bore mogu da se pojave na licu već u treću deceniji života. Često su to horizontalne linije koje prelaze preko čela kada podignemo obrve. Kada zađemo u četvrtu deceniju obično se pojave dodatne linije, kao što su sitne bore oko očiju, ne samo od smijanja, već i od oštećenja od sunca i žmirkanja prilikom jake sunčeve svjetlosti.

 

- Svačija anatomija je drugačija, pa neki ljudi prilikom mrštenja imaju samo jednu boru na licu, a neki dvije, kaže profesorka Rejčel Votson, izvršna direktorka Instituta za istraživanje kože u Singapuru.

 

Naše 40. i 50. donose još više bora, ispod očiju i oko usta, koje postaju vidljivije jer se produbljuju. Kada pređemo 60 godina moguće je da će se bore pojaviti na cijelom licu, a najistaknutije su dublje od dva milimetra. Ali nabori ne nastaju samo od izraza lica. Ako spavate na boku ili stomaku i u istom položaju svake noći, pritisak na lice može da izazove dodatne bore. Savjet: Ako možete spavajte na leđima.

 

Osim bora koje nastaju zbog ekspresivnosti lica, postoje i bore koje oslikavaju naše lice od rane mladosti. Koža ima prirodni „mikroreljef“ i kako tkivo s godinama gubi debljinu i elastičnost, šare postaju sve izraženije.

 

“Mikroreljef koji je specifičan za svaku osobu vremenom postaje naglašen. Linije koje ste primijetili u mladosti polako postaju dublje i izraženije”, objašnjava Majkl Šerat, profesor biohemije na Univerzitetu u Mančesteru.

 

Ako biste pogledali komad naborane kože pod mikroskopom vidjeli biste da se malo razlikuje od kože bez bora. Ako se ukloni od tenzija oko nje, bora sama od sebe nestaje. Ali iza obrazaca nastajanja bora postoje i biološke promjene. Sa godinama, snabdijevanje epidermisa svježim ćelijama opada, zbog čega gornji sloj kože postaje tanji. U osnovnom dermisu, promjene kolagena, elastina i supstanci poput hijaluronske kiseline smanjuju snagu, elastičnost i sposobnost kože da zadrži vlagu. U međuvremenu, veza između dva sloja slabi, čineći epidermis još osjetljivijim.

 

Iako su bore obilježje procesa starenja, neki naučnici sumnjaju da bi one mogle da dovedu do starenja cijelog tijela. Teorija proizilazi iz otkrića da ostarjela koža sadrži više mrtvih ćelija koje su nalik ostarjelim ćelijama. Ove stare ćelije su više od biološkog otpada: one oslobađaju hemikalije koje podstiču upalu koja je povezana sa nizom stanja – od visokog krvnog pritiska i dijabetesa do otvrdnjavanja arterija i raka. Trenutno se sprovode istraživanja kako bi se vidjelo da li je naborana koža puna ostarjelih ćelija faktor u opadanju kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem.