AHILOVA PETA. „Mali biznis je Ahilova peta srpskog ekonomskog rasta“, naslov je na jednom sajtu. Za one koji ne znaju šta znači Ahilova peta...

Ahil je ratnik iz grčke mitologije, junak trojanskog rata, glavna ličnost Homerovog speva Ilijade.

Prema predanju, Grci i Trojanci su opsjedali Troju, a najvećeg grčkog junaka Ahila zbog neranjivosti niko nije mogao pobijediti u borbi. Imao je samo jednu slabost – petu.

Pošto se saznalo da je Ahil ranjiv samo u petu, Paris, sin trojanskog kralja Prijama, pogodio ga je strelom baš u petu te je Ahil poginuo.

Ahilova peta danas je naziv simboličkog karaktera i upotrebljava se da se označi nečija slaba strana.

A ako ma­la i sred­nja pred­u­ze­ća ne poč­nu da ra­stu, ne mo­žemo da se dalje raz­vi­jamo, zato je slaba strana našeg ekonomskog rasta mali biznis. I ko zna šta još...

DRAKONSKE KAZNE. Evo šta nam kaže jedan portal: „Od sutra drakonske kazne za nevezivanje pojasa i pijane vozače“. Da kažemo riječ-dvije o tim kaznama.

U atinskoj republici, antički zakonodavac Drakon napisao je zakone koji su važili jednako za sve. Ali bili su preterano strogi.

Tako je, na primjer, krađa kažnjavana smrću. Zato su Atinjani govorili da su Drakonovi zakoni „napisani krvlju“.

A u vijesti na portalu se dalje kaže da će, prema novom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, kazna za nevezivanje pojasa biti 100 KM.

Ni drakonske kazne nisu kao što su bile.

SIZIFOV POSAO. A sada nešto aktuelno: „EU razmatra zahtjev Londona: Bregzit kao Sizifov posao“. Kakav je to Sizifov posao?

Prema antičkoj legendi, Sizif, osnivač grada Korinta, osuđen je da gura težak kamen do vrha brda, ali, kada bi bio blizu cilja, kamen bi se skotrljao pa bi Sizif morao sve da radi ponovo.

Bio je to uzaludan posao gdje se cilj nikako nije mogao dostići, pa otuda i značenje sintagme Sizifov posao: neprekidan, zamoran i besplodan posao.

Tako se i pokušaj da se usvoji Bregzit uvijek pokaže kao uzaludan i bezuspješan.

TANTALOVE MUKE. A sada nešto o poljoprivredi: „Uz Tantalove muke do evropske pomoći za poljoprivredu“. A kakve su to muke?

Prema predanju, Tantal, kralj jedne grčke pokrajine, kažnjen je jer je otkrio tajne bogova i zato je osuđen na vječite muke.

Stajao je u vodi pored plodova sa drveta, ali čim bi pokušao da ugasi žeđ, voda bi se povlačila, a grane bi se pomjerale kada bi pokušao da ubere plod i tako utoli glad.

Pored vode i plodova vječno je patio od žeđi i gladi.

SOLOMONSKO RJEŠENjE. Nekoliko decenija se pregovara o izgradnji auto-puta koji bi spojio Beograd i Sarajevo, ali, do sada, bez rješenja.

„Izlaz iz slijepe ulice u koji je taj projekat zapao pronađen je, kako izgleda – u Istanbulu, gdje su zvaničnici tri države najavili solomonsko rješenje...“ A šta to znači?

Solomon je vladar stare jevrejske države, poznat po mudrosti.

Jednom su se dvije žene prepirale čije je dijete. Da bi riješio spor, Solomon je naredio da se dijete prepolovi mačem i da svaka dobije po polovinu.

Jedna žena je prihvatila takvu presudu, dok se druga odrekla materinstva, važno joj je bilo samo da dijete ostane živo. Solomon je tada znao da je prava majka ona kojoj je život djeteta važniji od svega.

A Beogradu i Sarajevu je Istanbul solomonsko rješenje... Rješenje možda jeste, ali izgleda da mi, za razilku od Solomona, nismo poznati po mudrosti.

PIROVA POBEDA. Nedavno su održani izbori u tzv. državi Kosovo, gdje bi „trijumf Kurtija na izborima mogao da bude Pirova pobjeda, jer Amerika ima drugi plan“.

Zašto se kaže Pirova pobjeda?

Epirski kralj Pir II borio se protiv rimske vojske koja je htjela da zauzme grčke naseobine na jugu današnje Italije. U pohodu na Rim, susreo je Rimljane i pobjedio ih u borbi, ali uz velike gubitke.

Rimljani se, međutim, nisu predavali, već su poslali još jednu vojsku. Pir je ponovo pobjedio, ali uz još veće gubitke. A predanje kaže da je tada uzviknuo: „Još jedna ovakva pobjeda, i mi smo propali!“

Zato je danas svaka pobjeda na izborima bez blagoslova Sjedinjenih Država Pirova pobjeda.