Međutim, nikada se nije osjećala kao muškarac, već kao žena.

- Objasniti ljudima transrodnost je vrlo teško, jer mnogi mješaju transrodnost sa seksualnošću. Transrodnost je rodnost i nema veze sa seksualnošću. Transrodnost je, po meni, kao “pritvor” u tijelu koje nije vaše i koje vi, na sve načine želite uskladiti s vašom dušom, osjećajima, vašim razmišljanjem, želite se ugodno osjećate u svojoj koži - slobodno, a ne kao u zatvoru, u kome, ne da se samo ne osjećate ugodno, već vas još i okolina osuđuje. U jednom momentu pomislite da je transrodnost vaša sramota i hendikep, ali to definitivno nije iako naše društvo ne misli tako - započinje svoju priču Meri pojašnjavajući kako se transrodne osobe bore sa svojim tijelom, dušom , svojim kompleksima koji su ogromni i čine osobu nesigurnom, i to zaista nije lako.

Mnogi pokleknu, kako kaže, u toj borbi i pokušaju nauditi sebi, jer nemaju razumijevanje okoline, koja je uvijek spremna osuditi a nikako razumjeti.

- Otkako znam za sebe osjećala sam kako nisam kao drugi. Mislim da se to može odmah uočiti kod male djece, ali mi živimo u konzervativnoj sredini i roditelji ne mogu shvatiti da postoje takve stvari, oni pokušavaju od vas načiniti osobu rodnog identiteta s kojim ste prirodno rođeni bez obzira na znakove, signale i interese djeteta - tvrdi sagovornica Radio Sarajevo.

Traume i torture

Dječaci iz škole su je jednom prilikom čuli kako pjeva i prozvali je „Lepa Brena“, a uskoro je dobila još nadimaka – „peder“, „ženskonja“, „Madona“ i mnoga druga imena koja su je pratila kroz djetinstvo i odrastanje.

- Tada sam počela tražiti knjige o seksualnosti i literaturu kako bih sama sebi pokušala objasniti ko sam i šta sam. Ali nisam imala sreće jer naše biblioteke nemaju knjige iz te oblasti te sam putem interneta dosta toga pročitala i shvatila kako nisam jedina i da za to postoji spas – kaže ona.

Kada je imala 17 godina počinje ozbiljnije baviti mišlju kako doći do svoga cilja - prilagodbe pola. S obzirom da je to kompleksan i skup proces, put do njenog cilja je bio dug.

- Što se tiče porodice, nisam imala neku podršku i razumijevanje, jer i sami moji roditelji nisu bili obrazovani o tematici u kojoj sam ja našla sebe. Njihov patrijahalni odgoj i okruženje je učinilo da više puta dobijem komentar kako ih sramotim samo zato što sam drukčija. Majka je jedina bila oslonac u mojoj porodici i mislim da je bila svjesna svega. Jedina se nije stidila mene i uvijek bi ponosno govorila da sam njeno dijete kakva god da sam. Majka je umrla, a s njom i moj kontakt s porodicom koja su i danas mišljenja da ih sramotim samo zato što sam na putu da postanem ono što sam oduvijek i bila – priča Meri.

Trnovit put do cilja

Jedan nemili događaj učinio je prekretnicu u njenom životu gdje odlučuje poslušati sebe i svoje srce, a ne mišljenje okoline.

Meri kroz razgovor otkriva kako je u tom periodu proživjela čak i pokušaj silovanja, kad ju je jedan muškarac pokušao prisiliti na seksualni donos. Na svu sreću, uspjela je da pobjegne.

- Najneugodnije što mi se desilo jeste to što sam bila žrtva pokušaja silovanja, posle toga htjela sam sebi oduzeti život, popela sam se na ogradu mosta i kada su me samo sekunde dijelile od smrti shvatila sam da trebam biti jaka, ne slušati druge i da mi cilj u životu bude sreća i osmjeh – kaže ona.

Posle majčine smrti ostala je sama, neshvaćena i odbačena od drugih, te odlučuje sreću potražiti u drugoj zemlji gdje ljude gledaju jednako.

- Život u Švedskoj je normalan, ljudi na vas ne reagiruju burno, ne osuđuju vas već se dive vašoj hrabrosti - kaže Meri.

Ona će u Švedskoj ići na operaciju promjene pola, koja će se obaviti uz finansijsku pomoć države koja ima sluha za probleme LGBT osoba i podržava različitosti.

- Proces tranzicije traje. Prvo razgovori s psihologom, pa hormonalna terapija, a zatim, kad svi tjelesni parametri budu zadovoljavajući ide i finalna operacija – pojašnjava ona.

Pronašla i ljubav

- Upoznala sam osobu koja me bezuslovno voli i razumije. Najveća mi je podrška i zaštita u životu. Tako da ja živim svoj san. Imamo skromni dom, mnogo planova za budućnost i što je najbitnije iskrenu ,obostranu, bezuslovnu ljubav – rekla je Meri.