Centralna izborna komisija BiH i institucije koje se bave zaštitom dječjih prava mogu samo apelovati na političare da ne posjećuju škole i vrtiće, ne slikaju se s djecom i ne objavljuju takve slike i videa, a roditelje da ne dovode djecu na političke skupove.

 

Što se tiče medija, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH navodi da je "zabranjeno korištenje maloljetnika u političke svrhe", no ta odredba se odnosi na plaćeno oglašavanje u elektronskim medijima (tv, radio), ali ne i na portale i društvene mreže za koje RAK BiH nije nadležan.

 

"Tata, vidi Srbija!", početak je predizbornog spota Nenada Nešića, kandidata za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Demokratskog narodnog saveza. Nešić potom objašnjava svoj politički program maloljetnom dječaku i njegovom ocu koji teleskopom po Mliječnoj stazi "traže dobru političku opciju".

 

Prema Kodeksu Regulatorne agencije za komunikacije BiH, medijima u BiH "dato je pravo da odbiju objavu plaćenog političkog oglašavanja ako oglašavanje, između ostalog, uključuje zloupotrebu djece u političke svrhe".

 

Televizije, prema tome, mogu i ne moraju odbiti emitovanje Nešićevog spota, ako smatraju da je riječ o zloupotrebi djece, kao i, naprimjer, spota Stranke demokratske akcije (SDA) nazvan "Sigurno".

 

Taj propagandni video počinje bivšim imamom najveće sarajevske džamije izgrađene novcem saudijskog kralja Fahda, Nezimom "Muderrisom" Halilovićem, koji je tokom rata bio komandant Četvrte muslimanske brigade Armije RBiH.

Dok orator priča o ljepotama "jedne i jedine" (što je aluzija na bivšu himnu Republike BiH koju je napisao Dino Merlin) i upozorava na "zlotvore", spot se nastavlja kadrovima djevojčice koja u rukama nosi cvijet ljiljan. U pozadini se vijore desetine zastava ove stranke, te prijašnje zastave BiH s ljiljanima, odnosno grbom Kotromanića, dok današnju zvaničnu zastavu nosi tek nekoliko aktera spota.

 

Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji se na ovim izborima kandidovao za predsednika Republike Srpske, kampanju je otvorio galerijom fotografija na Twiteru sa svojim unucima, koje je "jedva dočekao da dođu kući i da mu ispričaju kako je prošao njihov prvi dan u školi".

 

 

 

Bakir Izetbegović, lider SDA i kandidat za člana Predsjedništva BiH, na društvenim mrežama redovno objavljuje fotografije s djecom dovedenom na skupove.

 

Slikanje s djecom, posebno u tradicionalnim narodnim nošnjama, nije strano ni Željki Cvijanović i Borjani Krišto, kandidatkinjama SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH za članicu Predsjedništva BiH.

 

 

Za njima ne zaostaju ni Denis Bećirović, kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i još deset drugih stranaka za člana Predsjedništva BiH, kao ni Željko Komšić, koji se ponovno kandidirao za tu funkciju.

 

Stručnjaci za medije i politički marketing kažu kako se ovaj model igranja na kartu domoljublja, tradicionalnih vrijednosti, porodice, posebno starijih ljudi i djece te (ratnih) invalida i veterana, godinama primjenjuje širom svijeta.

 

Vuk Vučetić, profesor komunikologije s Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je cilj "omekšati" birače, a političare prikazati kao "ljude iz naroda".

 

"Slikanjem s djecom i starcima, te izjavama koje graniče s govorom mržnje, cilja se na emocije ili se nastoji podići tenzije. Sva istraživanja, i to na Zapadu, a ne samo kod nas, pokazala su da je izazivanje emocija najlakši način osvajanja dodatnih političkih poena", kazao je Vučetić za Radio Slobodna Evropa.

 

Zbog korištenja djece u kampanji reagirali su iz Institucije ombudsmana za ljudska prava i Centralne izborne komisije BiH. Međutim, ove institucije se oslanjaju na svijest roditelja.

 

"Za fotografiranje i objavljivanje snimaka potrebna je suglasnost djece i njihovih roditelja, odnosno staratelja", naglasili su iz Institucije ombudsmana u odgovoru za RSE.

 

Političke stranke su "pozvali" da djecu u potpunosti isključe iz bilo kakvih aktivnosti te dodali da je "zloupotreba djece u političke svrhe apsolutno neprimjerena".

 

Centralna izborna komisija (CIK) BiH u saopćenju "poziva da se djeca ne koriste u kampanji za ostvarivanje ciljeva odraslih, već da se njihove potrebe prepoznaju u programima političkih stranaka".

 

"Politički subjekti ne bi trebali da pozivaju djecu na političke skupove i druga masovna okupljanja, a na roditeljima je prije svega odgovornost da ne vode djecu na takva okupljanja i da ih zaštite od nepotrebnih izlaganja", naveo je CIK BiH.

 

Gordana Rajić, ombudsmanka za djecu u entitetu Republika Srpska, kaže da je problem što zakon nije regulisao ovu oblast, odnosno što "djece u Izbornom zakonu BiH nema".

 

Prije pet godina su, kaže, uputili preporuke CIK-u BiH da se mijenja zakon i da se propiše što može dovesti do povrede prava djeteta, ali ništa se nije promijenilo.

 

Jedino što mogu, je poslati "preporuke", koje uključuju da se političke aktivnosti ne provode u ustanovama u kojima borave djeca, da se političari ne slikaju s djecom, te da roditelji ne bi trebali dovoditi djecu na skupove, jer im tamo nije mjesto.

 

Rajić kaže da pred svake izbore dobivaju iste prijave o zloupotrebi djece u kampanji.

 

"Najčešće se radi o tome da pojedini politički subjekti dolaze u odgojno-obrazovne ustanove i to za vrijeme nastave. Imali smo ove godine slučaj da je jedan kandidat dolazio u predškolsku ustanovu, gdje imamo djecu od nekoliko mjeseci do nekih 5-6 godina, koja ne mogu biti ni simpatizeri niti potencijalni glasači", naglasila je Rajić za RSE.

 

Lamija Silajdžić, predavačica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koja je ove godine dio monitoring tima koji sarađuje s kompanijom Meta u uklanjanju neprimjerenih sadržaja tokom kampanje u BiH, kaže da Facebook i Instagram imaju standarde i pravila, a da oni koji prijavljuju neprimjereni sadržaj moraju pojasniti kontekst.

 

Prioritetno se uklanja direktno pozivanje na nasilje, posebno u sredinama gdje živi "miješano" stanovništvo.

 

Što se tiče fotografiranja s djecom, Silajdžić kaže kako slika sama po sebi ne krši pravila, jer nije, naprimjer, zloupotreba djeteta u smislu seksualne eksploatacije.

 

"Ako napišete na fotografiju da je dijete vaš glasač, to je problematično, ali ako imate dozvolu roditelja, niste krivično odgovorni", pojasnila je Silajdžić.

 

Dodaje kako je većina Facebookovih pravila vezana za obmanu u glasačkom procesu, ako, naprimjer, neko namjerno slaže kako se glasa da bi listić bio nevažeći ili navede da, na primjer, gluvonijema osoba ne može glasati.

 

Kažnjivo je svako iznošenje netačne informacije i širenje govora mržnje na osnovu, kako to Meta definiše, "zaštićenih karakteristika" koje uključuju pol, vjeru, seksualno opredjeljenje, što je kažnjivo i prema domaćim zakonima.

 

Vuk Vučetić, profesor komunikologije na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, kaže kako se kampanja zbog navika ljudi i manje ograničenja proteklih godina "seli" sa stadiona u virtualni svijet.

 

Skupovi se, kaže, i zbog bolje produkcije organiziraju u manjim dvoranama iz kojih se uživo prenose putem Facebooka, YouTuba i drugih mreža.

 

"Sad sve više političara ima svoje naloge na društvenim mrežama i više ih koriste nego tradicionalne medije poput štampe i televizije. Većina uopšte ne želi da dođe u debate i da se suoči s protivnicima jer mogu pogriješiti, a ovdje idu na sigurno", kazao je Vučetić za RSE.

 

Vučetić ističe kako se, prema svim istraživanjima koja je do sad vidio, u online kampanju ulaže sve više novca i kampanje se moderniziraju.

"Recimo, imali smo Stranku Kokuza koja je 2010. godine imala najviše pratilaca na Facebooku, više od 20.000. Danas Draško Stanivuković (gradonačelnik Banje Luke i kadar Partije demokratskog progresa) sam ima više od 430.000 pratilaca", naveo je Vučetić.

Stranke, kaže, danas mnogo ulažu u produkciju kako bi slike, spotovi i videa sa skupova bili "televizičniji i instragramičniji", a uz to postoje softveri i algoritmi koji mogu prvo targetirati, a potom izmjeriti dokle je došla poruka, koliko je ljudi pogledalo neki spot i slično.

 

Masovnijih "opštenarodnih veselja" uz hranu, piće i popularne pjevače sve je manje. Izuzetak su, kako kaže Vučetić, "tempirana otvaranja" škola, puteva, berbe grožđa i slično koja ne mogu proći bez funkcionera.