Rješenje o otvaranju stečaja u ovoj firmi, na prijedlog njegovog vlasnika i direktora Milana Lazarevića, sud je donio 8. decembra, a za stečajnog upravnika imenovan je dosadašnji predstečajni upravnik Lazo Đurđević.

Prijedlog za stečaj podnesen je još u februaru ove godine, a nakon što je sproveden i prethodni postupak za utvrđivanje uslova, sud je donio rješenje o otvaranju stečaja.

Dosadašnji privremeni upravnik Lazo Đurđević je u svom izvještaju naveo da je društvo obavljalo djelatnost preko više žiro računa, koji su u blokadi od 28. novembra 2014. godine i da je ukupno poslovanje stečajnog dužnika krajnje neracionalno sa posljedicom trajne nelikvidnosti.

Istakao je da je preduzeće samo u 2013. godini ostvarilo pozitivan rezultat, dok je u narednim godinma, uključujući i prvih šest mjeseci ove godine iskazivalo velike gubitke.

„Trenutno je u ovom preduzeću zaposleno 18 radnika, od kojih dva radnika na puno radno vrijeme i 16 na pola radnog vremena. Ukupne obaveze preduzeća polovinom ove godine, prema knjigovodstvenoj evidenciji, iznosile su 5,3 miliona KM, dok je vrijednost imovine nekoliko puta manja i iznosi svega 971.573 KM. Sva imovina, nepokretna i pokretna, je pod hipotekom, i iz nje se neće moći izmiriti troškovi stečajnog postupka. Naplata potraživanja je neizvjesna“, navedeno je u izvještaju privremenog stečajnog upravnika.

On je naveo i da je „Leder“ platežno nesposoban, da ne može izvršavati svoje obaveze, ni sada kao ni ubuduće, te da su ispunjeni svi uslovi za otvaranje stečaja.

Đurđević je, takođe, istakao da ne postoje izgledi za nastavak obavljanja djelatnosti i da će se iz predujmljenih sredstava predlagača će se moći pokriti početni troškovi stečajnog postupka.

Đurđević je za CAPITAL rekao da su najveća potraživanja IRB-a i Addiko banke te da obje banke imaju hipoteku.

Ispitno i izvještajno ročište na kojima će se odlučiti o daljem toku ovog postupka zakazano je za 15. februar 2017. godine.

Krediti IRB-a propalim firmama

Investiciono-razvojna banka RS „Lederu“ je odobrila tri kredita i to u iznosu od 500.000 KM, 1,3 miliona KM i 2,4 miliona KM. Prva dva kredita odobrena su preko finansijskog posrednika, dok je posljednji najveći kredit odobren u decembru 2012. godine sa grejs periodom od dvije godine plasiran direktno, odnosno bez posrednika.

U IRB-u su ranije CAPITAL-u rekli da je kod ovog preduzeća aktivirana hipoteka. Imovina ovog preduzeća već je bila ponuđena na prodaju na osnovu izvršnih presuda u korist firmi kojima su dužni.

Prije „Ledera“ stečaj je otvoren i u još nekoliko firmi kojima je IRB odobravala kredite i to uglavnom bez posrednika.

Stečaj je otvoren i u „Energoliniji“ iz Zvornika čiji milionski kredit otplaćuje „Alumina“.

Planinskom dobru „Nevesinje“ je odobreno nekoliko kredita od kojih je jedan vrijedan 850.000 KM bez posrednika, a jedan u iznosu od 435.000 preko „Banke Srpske“ koja je u likvidaciji.

Stečaj je nedavno otvoren i u preduzeću „Jasna“ iz Rogatice kojem je IRB bez finansijskog posrednika odobrila kredit od 480.000 KM.

U stečaju je i „Export Sjemeć“ iz iste opštine kojem je IRB odobrio dva miliona KM, a zatražen je i stečaj bijeljinskog „Evaca“ od kojeg IRB potražuje oko 6,5 miliona KM.

U Gerontološkom centru „Slatex“, kojem je IRB dala dva kredita u ukupnom iznosu od 6,9 miliona KM otvoren je likvidacioni postupak, dok je u Fabrici cijevi „Unis“, od koje je IRB kupila obveznice u vrijednosti od 20 miliona KM u toku je postupak restrukturiranja.

Ekononomski analitičar Zoran Pavlović kaže za CAPITAL da će IRB uspjeti da naplati veoma mali dio ovih potraživanja s obzirom na to da se radi o firmama čije su obaveze daleko veće od imovine.

On ističe i da je vrlo upitno koliko se pažnje posvećivalo riziku prilikom plasiranja ovih kredita uzimajući u obzir način na koji su oni odobravani.

„Svi krediti koje je IRB plasirala preko finansijskih posrednika su pokriveni, ali je problem sa kreditima koje je IRB direktno odobravala. Ti krediti su odobravani mimo zakona jer IRB nije kao registrovana banka, ona je fond i kao fond može samo da plasira novac prema finansijskim institucijama. Veliki odbor u kojem su bili predstavnici Vlade vjerovatno nije radio ni odgovarajuće procjene rizika i nije ni čudo da su ta preduzeća završila u stečaju, a novac propao“, naglasio je Pavlović.

Iz Investiciono-razvojne banke RS nismo dobili odgovor na pitanja koliko je njihovih dužnika otišlo u stečaj ili likvidaciju i kolika su potraživanja IRB-a od tih preduzeća, a koja smo im poslali prije mjesec dana.